Dva odvjetnika, dvije optužnice za isto kazneno djelo i isto Tužiteljstvo. Ipak, javnost o tim predmetima nije informirana na isti način.
U slučaju Jerke Čilića, Županijsko tužiteljstvo Županije Zapadnohercegovačke na novinarski je upit potvrdilo njegovo puno ime i priopćilo da je protiv njega podignuta optužnica zbog krivotvorenja isprave. U trenutku kada je Tužiteljstvo dostavilo odgovor, optužnica još nije bila potvrđena.
U drugom slučaju situacija je bila drukčija. Optužnica protiv odvjetnika za isto kazneno djelo već je bila potvrđena i objavljena na službenoj stranici Tužiteljstva, ali informacija o potvrđenoj optužnici nije dodatno dostavljena medijima, piše Istina.media.
Samo prezime
U odgovoru na novinarski upit ta je osoba navedena samo kao „odvjetnik Zelić“. Tužiteljstvo je u odgovoru također koristilo samo prezime, bez navođenja punog imena. Redakcija zato neće nagađati o identitetu osobe na koju se optužnica odnosi niti će puno ime objavljivati na temelju neslužbenih informacija.
Istina je Tužiteljstvo pitala prema kojim kriterijima odlučuje o kojim će potvrđenim optužnicama, osim objave na službenoj stranici, dodatno obavijestiti medije. Pitanje je bilo i sasvim konkretno: smatra li Tužiteljstvo optužnicu protiv odvjetnika zbog krivotvorenja isprave predmetom opravdanog interesa javnosti? Na to konkretno pitanje nije odgovoreno.
Tužiteljstvo je u odgovoru za Istinu objasnilo da medije dodatno obavještava kada određeni predmet izazove interes javnosti, osobito ako je javnost o tom predmetu ili istrazi koja mu je prethodila već bila informirana. Istodobno je navelo da u ovom slučaju „nisu primijenjeni drugačiji kriteriji“. Tu se otvara ključno pitanje: ako je riječ o dva odvjetnika protiv kojih su podignute optužnice za isto kazneno djelo i ako Tužiteljstvo tvrdi da primjenjuje iste kriterije, zbog čega javnost o tim predmetima nije informirana na isti način?
Što kažu Smjernice VSTV-a?
Tužiteljstvo se u odgovoru pozvalo na Smjernice VSTV-a iz 2024. godine.
Prema Smjernicama, pri procjeni je li neki predmet od javnog interesa uzimaju se u obzir vrsta i težina kaznenog djela, svojstvo sudionika u postupku te drugi opravdani interesi javnosti, uključujući značaj predmeta za širu društvenu zajednicu. Za potvrđene optužnice Smjernice dodatno predviđaju da će tužiteljstva u predmetima od javnog interesa uz izvod iz optužnice objaviti i odgovarajuće priopćenje za javnost. Tužiteljstvo, međutim, nije objasnilo je li konkretni predmet ocijenjen predmetom od javnog interesa, je li takva procjena uopće provedena i kako su kriteriji iz Smjernica primijenjeni. Upravo je to bitno. Kada se kazneni postupak vodi protiv odvjetnika zbog navodnog krivotvorenja isprava, pitanje javnog interesa teško je zanemariti. Odvjetnička djelatnost neposredno je povezana s pravnim prometom, zastupanjem stranaka i povjerenjem u vjerodostojnost isprava. Zato je opravdano očekivati jasan odgovor: smatra li Tužiteljstvo takav predmet predmetom od javnog interesa ili ne? Ako ne smatra, prema kojim je kriterijima došlo do takvog zaključka?
Koristi li Tužiteljstvo umjetnu inteligenciju?
Odgovori Tužiteljstva na konkretna pitanja redakcije mjestimice su općeniti i šablonski. Objašnjavaju pravila i praksu, ali na neka konkretno postavljena pitanja ne daju izravan odgovor. Takav način sastavljanja odgovora može se susresti i u tekstovima izrađenima ili dorađenima uz pomoć generativne umjetne inteligencije. To nije dokaz da je Tužiteljstvo koristilo umjetnu inteligenciju i redakcija to ne tvrdi. Ipak, otvara se pitanje koristi li takve alate pri sastavljanju službenih odgovora te, ako ih koristi, postoje li pravila njihove uporabe i zaštite podataka. To je posebno važno za instituciju koja raspolaže povjerljivim podacima iz kaznenih predmeta.
Petak upit, ponedjeljak optužnica
Posebno je zanimljiva i kronologija postupanja u predmetu Jerke Čilića. Redakcija je novinarski upit Tužiteljstvu poslala u petak, 18. rujna 2026. Među ostalim, pitala je je li protiv Čilića podignuta optužnica, u kojoj se fazi predmet nalazi te je li nastupila ili prijeti zastara kaznenog progona. Prema odgovoru Tužiteljstva, optužnica protiv Čilića podignuta je 21. rujna – prvog sljedećeg radnog dana nakon novinarskog upita. Ta činjenica sama po sebi ne znači da je novinarski upit utjecao na odluku o podizanju optužnice. Međutim, otvara sasvim konkretno pitanje: u kojoj se fazi predmet nalazio kada je Tužiteljstvo u petak zaprimilo novinarski upit? I nakon svega ostaje pitanje na koje redakcija nije dobila jasan odgovor: Ako Tužiteljstvo tvrdi da primjenjuje iste kriterije, zbog čega je javnost o dva predmeta protiv odvjetnika zbog istog kaznenog djela informirana na različit način?
Devet godina čekanja
Inače, protiv odvjetnika T. Z. potvrđena je optužnica zbog krivotvorenja isprave. Događaj zbog kojeg će mu se suditi zbio se još 2017. godine. Upravo je vrijeme najveći problem ovog predmeta. Do apsolutne zastare kaznenog progona ostalo je manje od osam mjeseci. Prema optužnici, T. Z. se tereti da je u travnju 2017. godine, kao odvjetnik u Ljubuškom, pribavio potpise više osoba na punomoći za zastupanje, iako je, kako tvrdi Tužiteljstvo, znao da te osobe punomoć nisu osobno potpisale pred njim niti su nekoga drugog ovlastile da to učini u njihovo ime. Takvu je punomoć, prema optužnici, 17. svibnja 2017. predao Općinskom sudu u Ljubuškom uz tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama.
Tužiteljstvo tvrdi da je time pribavio i uporabio lažnu ispravu kao pravu te ga tereti za krivotvorenje
isprave iz članka 373. stavka 1. Kaznenog zakona FBiH. U optužnici se navodi još jedan zanimljiv podatak. Općinski sud u Ljubuškom je 25. listopada iste godine, izvan ročišta, donio presudu zbog propuštanja u predmetu u kojem je sporna punomoć bila uporabljena.
Drugim riječima, dokument za koji Tužiteljstvo danas tvrdi da je bio krivotvoren nalazio se u sudskom predmetu još 2017. godine. Što se čekalo? Od tada je prošlo više od devet godina. I upravo tu počinju pitanja na koja bi javnost trebala dobiti odgovor. Kada je Tužiteljstvo saznalo za spornu punomoć? Kada je podnesena kaznena prijava? Kada je formiran predmet? Što se u predmetu radilo tijekom proteklih godina i zbog čega je optužnica podignuta toliko vremena nakon događaja? To nisu nevažna pitanja.
Za djelo za koje se T. Z. tereti apsolutna zastara kaznenog progona nastupa nakon deset godina.
Posljednja radnja koja mu se optužnicom stavlja na teret datirana je na 17. svibnja 2017. godine. Deset godina istječe 17. svibnja 2027. Do tada je ostalo manje od osam mjeseci. Sada je pitanje i što čeka sud
Optužnica je potvrđena i predmet je sada pred sudom. No nakon više od devet godina od događaja opisanih u optužnici, vremena više nema mnogo. Zato se sada postavlja i pitanje koliko je sud do sada poduzeo u ovom predmetu, je li zakazano suđenje, u kojoj se fazi postupak nalazi i može li biti završen prije nego što nastupi apsolutna zastara kaznenog progona.
Ako predmet do 17. svibnja 2027. ne dobije odgovarajući sudski epilog prije nastupanja zastare, javnost bi mogla ostati bez odgovora na ono najvažnije – jesu li navodi iz optužnice dokazani ili nisu. A tada će se teško moći izbjeći drugo pitanje: kako je predmet zbog događaja iz 2017. godine uopće došao nekoliko mjeseci od apsolutne zastare?
