Iako su mamuti izumrli prije oko 10.000 godina, znanstvenici kompanije Colossal Biosciences odlučni su u namjeri da ih „uskrsnu”. Ova biotehnološka kompanija iz Dallasa prije nekoliko dana najavila je da je napravljen prvi tehnički uspjeh u nastojanju da se kreiraju slonovi s osobinama mamuta.
Colossalovim znanstvenicima pošlo je za rukom reprogramirati stanice kože azijskog slona u tzv. inducirane pluripotentne stanice (iPS), matične stanice koje imaju sposobnost da se diferenciraju u sve ostale stanice našeg organizma. To je važan korak u realizaciji Colossalovih planove za stvaranje krda azijskih slonova koji bi bili genetski uređeni tako da imaju čupavu dlaku, višak masnoće i druge osobine mamuta.
Mamuti su najpoznatija izumrla vrsta slonova iz gornjopleistocenskoga ledenog doba. Smatra se da su evoluirali od azijskih slonova prije 4,8 milijuna godina. Mamuti su bili veći od današnjih slonova i imali su veće i više savijene kljove. Od zime su ih štitili naslaga sala i gusto, crvenkastosmeđe krzno, a zbog prilagodbe na veliku hladnoću imali su male uške. Živjeli su u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. U dalekoj prošlosti mamuti su živjeli i na teritoriju Hrvatske, a u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU u Zagrebu čuvaju se ostaci južnog, stepskog i vunastog mamuta.
Sekvenciranje genoma
Američki znanstvenik Stephen Schuster sa Sveučilišta Pennsylvania 2008. godine djelomično je sekvencirao genom mamuta na osnovi uzoraka DNK dobivenih iz dlaka 18 vunastih mamuta nađenih u sibirskom permafrostu. Istraživanje je zatim pokazalo da se genom mamuta od genoma njegova najbližeg živućeg srodnika, azijskog slona, razlikuje samo 0,6 posto. Zatim je 2015. godine međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta McMaster u cijelosti sekvencirao genom vunastog mamuta na osnovi dobro očuvanih ostataka dvaju mamuta koji su u razmaku od 40.000 godina živjeli na ruskom otoku Vrangel. Otkrili su da su mamuti prošli kroz ozbiljnu prijetnju izumiranjem prije 250.000 do 300.000 godina, od koje su se oporavili, a do konačne je propasti došlo na kraju ledenog doba. Znanstvenici su tada spoznali da su se u posljednjih 5000 godina svoga postojanja mamuti često parili s bliskim rođacima zbog čega se smanjila njihova genetska raznolikost i učinila ih prijemčivijima na bolesti.
Posljednjih 16 godina spekulira se oko kloniranja mamuta. Budući da je mamut genetski sličan slonu, postoji mogućnost da se mamutov DNK umetne u slonovsku jajnu stanicu bez jezgre, a zatim se uz pomoć električnih impulsa oponaša proces oplodnje. Tako bi nastao embrij koji bi se umetnuo u maternicu slonice koja bi iznijela trudnoću. – Naš je cilj stvoriti hibridni embrij mamuta i slona. Zapravo, bio bi to više slon, ali s dosta obilježja mamuta. Nismo još uspjeli, no doći ćemo do cilja u sljedećih nekoliko godina – izjavio je 2017. godine na sastanku Američkog udruženja za unapređivanje znanosti (AAAS) poznati harvardski genetičar George Church i suosnivač Colossala.
No, danas je u divljini preostalo samo oko 30.000 do 50.000 azijskih slonova, tako da je pristup tim životinjama, a posebno njihovoj spermi i jajašcima, izuzetno ograničen. Kako bi se izbjegla potreba za krdima surogat ženki azijskih slonova koji bi iznijele trudnoću do kraja, Church razmišlja o korištenju umjetne maternice, djelomično kreirane iz iPS stanica. – Ne želimo ometati prirodnu reprodukciju ugroženih vrsta, pa pokušavamo povećati mogućnosti za in vitro trudnoću – rekao je Church prije nekoliko dana za Nature.
Klimatske promjene
Colossal sada želi koristiti tehnike uređivanja gena poput CRISPR-Cas9 za manipuliranje stanicama kako bi kreirali slonove slične mamutima. Prema Churchu, cilj nije vratiti savršenog dlakavog mamuta jer žele da nova životinja ima neke osobine koje mamuti nisu imali dok su lutali Zemljom. – Primjerice, želimo da budu otporni na virus herpesa koji uzrokuje umiranje velikog dijela mladunčadi slonova – naglasio je Church.
No, mnogi znanstvenici propituju etičke aspekta „oživljavanja” mamuta. – Predloženo uskrsnuće mamuta postavlja ozbiljna etička pitanja. Mamut nije bio samo skup gena. Bio je socijalna životinja, kao i moderni azijski slon. Što će se dogoditi kada se rodi embrij mamuta i slona? Hoće li ga slonovi prihvatiti? – rekao je za Guardian Matthew Cobb, profesor zoologije na Sveučilištu u Manchesteru. Nadalje, paleontolog Steve Brusatte ističe u knjizi „The Rise and Reign of the Mammals” da bi klimatske promjene također mogle biti prepreka. Mamuti su bili prilagođeni klimi ledenog doba s prosječnim temperaturama 10-12 Celzijevih stupnjeva nižim od današnjih. – Ako se vrate, suočili bi se s temperaturama mnogo višim nego što je bilo koji mamut ikada doživio – kaže Brusatte.
