Dok se u Posušju aktivno radi na izgradnji gradske tržnice, u drugim mjestima u Županiji Zapadnohercegovačkoj one polagano izumiru.
Potvrdio nam je to za portal Jabuka.tv jedan prodavač na ljubuškoj tržnici koja se nalazi preko puta trga dr. Franje Tuđmana, do koje su nekada potezali čak iz Hrvatske, a sada je prizor koji nas je zatekao dosta otužan.
Da imaš zlata, nemaš kome prodati, kazao nam je Ljubušak kojeg su godinama njegovi sugrađani mogli vidjeti na istom mjestu, a sada, kako doznajemo, tržnica će biti premještena na drugu lokaciju.
Ljudi sele, mladi kupuju po centrima, a oni stariji koji su i kupovali, umrli su, dodaje. Uz njega, tu je još nekolicina malih domaćih proizvođača, no situacija je iz godine u godinu sve gora.
Nimalo strano je iz tog razloga u današnje vrijeme postalo prodavanje poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina preko društvenih mreža, pa tako recimo na Facebooku možete pronaći Grudsku tržnicu – mjesto za sve male proizvođače ili Posušku pijacu za sve OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Kad smo već kod Gruda, prije osam godina je potpisan Ugovor o izgradnji gradske tržnice. Prostor je izgrađen, ali do dan danas tržnica nije zaživjela, a razlog smo potražili u Uredu gradonačelnika.
Mi smo 2016. godine pristupili uređenju gradske tržnice pored Parka hrvatskih velikana. Prostor je opremljen u osnovnom smislu (betonske podloge, struja, voda, dva pokretna drvena štanda, uređen ostavom…), a ideja je bila da nastavimo dalje kada vidimo hoće li biti interesa, međutim nekog interesa naglašenog nije bilo, kazao nam je gradonačelnik Gruda Ljubo Grizelj koji dodaje da su Grude naglašena ruralna sredina, te kako samo 25% ukupnog stanovništva živi u urbanom središtu, što je smatra, možda jedan od faktora koji umanjuje potrebu za uređenjem tržnice.
Prostor tržnice u samom središtu Grudama je zaštićen i prilagođen, ali trenutačno nije prioritet, budući da samo jedan korisnik petkom doveze ribu.
U Širokom Brijegu, točnije na Trgu Gojka Šuška, pak već godinama postoji tržnica, ali kako su nam rekli iz Gradske uprave, ona ne funkcionira zbog potrebne rekonstrukcije, ali i neprihvaćanja same lokacije od strane prodavača i kupaca.
Grad Široki Brijeg je 2021. godine pripremio urbanističko-tehničke uvjete, ali ipak nije odlučeno ići u samu realizaciju projekta, a evo i zašto.
Zonu obrađenu ovim urbanističko-tehničkim uvjetima karakterizira arhitektonsko-urbanističko rješenje koje je izgrađeno sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća, te nadogradnja poslovno-stambene zgrade izgrađene početkom 90-tih godina, te je zbog dotrajalosti postojeća tržnica u lošem stanju.
U sklopu urbanističkog rješenja ovog područja bila je planirana rekonstrukcija postojeće tržnice, zatvaranje iste zbog poboljšanja radnih uvjeta, izgradnja novog prilaza i uređenje vanjskog okolnog prostora uz rijeku Lišticu, gdje se aktivira javna pješačka komunikacija prema sjeveru. Detalji oko uređenje šetnice prema sjeveru uz rijeku Lišticu kao i ostale javne površine bili bi naknadno obrađeni.
Iako smo odradili određene tehničke pripreme još nismo odlučili ići u realizaciju ovog projekta. Kako smo na početku naveli, postoji određeno neprihvaćanje lokacije od strane prodavača i kupaca, izjavili su za Jabuka.tv iz Gradske uprave Široki Brijeg uz potvrdu kako razmišljaju o drugim rješenjima odnosno postavljanju mobilnih kućica/štandova.
Današnja širokobriješka gradska tržnica je pak ruglo u središtu grada, a par preostalih prodavača svoje proizvode iznosi na nogostup Ulice fra Didaka Buntića, jer druge opcije nemaju. Svoje iskustvo ispričao nam je i jedan građanin koji skreće pozornost na potrebu gradske tržnice u Širokom Brijegu.
Prije nekih tri godine nabavio sam prvih deset koka i odmah shvatio koliko mi pruža opuštanje. Sljedeći mjesec povećao sam broj na trideset, što je dodatno povećalo moje zadovoljstvo. Kako sam imao dovoljno prostora i koke su bile zadovoljne, svaki dan sam imao frižider pun domaćih, svježih jaja koje sam dijelio svima doslovno da ne propadne.
Nakon nekog vremena, povećao sam broj koka, a hrana za njih postala je skuplja pa sam krenuo s prodajom jaja kako bih pokrio troškove njihove ishrane. Nabavio sam inkubator za jaja i moja mala farma uskoro je narasla na oko 200 sretnih koka koje trčkaraju na otvorenom. Uz njih se osjećam sve odmornije i bez stresa jer nakon napornog radnog dana, vrijeme provedeno s kokama me puni energijom.
Osim koka, imam i vrt u kojem sadim razne poljoprivredne kulture, što upotpunjuje svaki moj dan. Ono što me jedino žalosti jest to što Široki Brijeg kao grad nema adekvatnu tržnicu gdje bismo, ne samo ja, nego i mnogi drugi koji se bave uzgojem i poljoprivredom, mogli svojim sugrađanima ponuditi domaće i kvalitetne proizvode.
Trenutno su prisiljeni kupovati raznovrsnu uvoznu hranu, zbog čega se često pitaju odakle dolaze sve te bolesti. Znam da mnogi naši sugrađani imaju što ponuditi, a tržnica bi potaknula veću proizvodnju i oživljavanje zapuštenih njiva i oživljavanje sela, i na kraju što je najvažnije, omogućiti građanima zdravu ishranu, kazao nam je Širokobriježanin.
Svijetao primjer u ŽZH, nadamo se, bit će Posušje, koje kako smo već spomenuli, punom parom radi na izgradnji tržnice, koja će se nalaziti na lokalitetu Mokri Dolac, a koje će donijeti razne prilike za žitelje ove općine. Izgradnja gradske tržnice sufinancirana je kroz ANC BiH projekt, zajedno sa općinom Posušje, a ukupna vrijednost ovog projekta je 172.233,36 KM.
Dok se na kroz projekt Europske unije radi na unaprjeđenju tržnica širom Bosne i Hercegovine, poražavajuća je činjenica da u općinama i gradovima Županije Zapadnohercegovačke lokalni proizvođači nemaju primjereno mjesto na kojem bi izložili svoje proizvode. Ipak, još više zabrinjava nedostatak interesa za istim.
