Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto susrela se u Sarajevu s Plenkovićem, a nakon sastanka Krišto i Plenković su dali izjave za medije.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je, najprije, čestitala Plenkoviću na trećem mandatu na čelu Vlade Republike Hrvatske te zahvalila “na svemu što čini za građane, bh. institucije i za EU put BiH”.
“Na današnjem sastanku smo razgovarali o aktualnoj situaciji – o radu, gdje smo danas, što su to aktivnosti koje nas očekuju. Pričali smo i o brojnim projektima koji su izraz dobre suradnje – od infrastrukturnih i ostalog, kao i o mnogim drugim stvarima koje nas čekaju u budućnosti, ali u kontekstu izgradnje još boljih bilateralnih odnosa, ali i pomoći i zajedničkom radu od interesa za obje zemlje, BiH i RH.”
Krišto je, kako navodi, informirala Andreja Plenkovića da institucije Vijeća ministara rade redovno, ali i da se nalaze u situaciji pred lokalne izbore.
“Imamo takvu nekakvu situaciju da se vode predkampanje, ako ne i službene kampanje i želim naglasiti da je upravo u takvim trenucima donošenje odluka u BiH otežano, pa i nemoguće u određenom trenutku”, kazala je Krišto.
“Informirala sam premijera o Planu rasta, tu smo intenzivno radili proteklih osam mjeseci. Žao mi je što moram reći da nismo postigli suglasnost oko svih reformi i dijelim razmišljanje da je opozicija to iskoristila kao politički obračun”, zaključila je, između ostaloga, Krišto.
Plenković se zahvalio na gostoprimstvu.
“Lijepo je biti ponovo u Sarajevu”, kazao je na početku govora.
“Odabrali smo upravo Sarajevo za prvi posjet i poslali poruku svima o važnosti BiH i naših odnosa i željom Vlade RH da se odnosi unaprijede i budemo snažna podrška BiH na putu ka EU. Okolnosti su se promijenile na bolje, dobili ste i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za pristup EU”, podsjetio je Plenković.
“Hrvatski eksperti koji su radili na našem pristupnom procesu ka EU biti će na raspolaganju kolegama u Bosni i Hercegovini na vašem putu”, kazao je Plenković.
“Dinamika naših bilateralnih odnosa treba biti još intenzivnija. Ekonomska razmjena će biti možda i 3,9 milijardi eura na nivou 2024. godine, što nas čini glavnim partnerima”, dodao je.
“Želimo da BiH riješi zakonske prijedloge o sudovima, o VSTV i graničnoj kontroli i imigracijama, kao i Izborni zakon. Smatram da je to itekako važno da bi se pristupilo samom otvaranju pregovora.
Zadovoljni smo suradnjom. Čestitam BiH na otvaranju mosta Hercegovina i dionice koridora Vc”, kazao je Plenković između ostalog.
“Ova dionica će doprinijeti boljoj povezanosti BiH i RH, ali i BiH i EU”, dodao je.
Pohvalio je rad Borjane Krišto.
“Krišto je pokazala veliku vještinu u vođenju VMBiH. Od 1. studenog slijedi nova EK, novi Parlament EU je već krenuo. To je prilika za novi uspjeh BiH, a mi bi htjeli pomoći BiH. Vi ćete se sami najviše potruditi uz poštivanje standarda, a Hrvatska je tu kao partner”, kazao je Plenković.
“Prioriteti RH prema BiH su napredak na putu ka EU, dati ćemo snažnu podršku. Što se tiče Izbornog zakona, on je ključan za kvalitetno funkcioniranje BiH, svi narodi trebaju biti konstitutivni. Praksa u izboru članova Predsjedništva BiH od 2006. nije dobra”, kazao je Plenković i ponovio stavove o legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda.
Na pitanje da li je BiH službeno izgubila prvu tranšu od 70 milijuna eura od EU i da li će Plenković sa Draganom Čovićem govoriti o Južnoj interkonekciji, odgovorio je:
“Od 113 reformi, 111 je ispunjeno, ostale su dvije. Bilo bi dobro ako bi se napravio iskorak i za ove dvije. Uvjeren sam da se u razgovorima sa EK može naći rješenje koje bi omogućilo da BiH iskoristi tih prvih 70 milijuna eura, jer je važno da ta sredstva namijenjena za reforme i razvoj zemlje budu stavljena u funkciju, a ne da čekaju.
19.9.u Briselu je sastanak Ursule von der Leyen sa predsjednicima vlada JI Europe. To je prilika da se pokuša napraviti iskorak”, kazao je Plenković.
“Što se tiče Južne interkonekcije, RH je u fazi ogromnih investicija u plinovode. U fazi smo da naš LNG terminal na Krku dignemo sa 3.1 na 6,1 milijardi kubika kapaciteta plina. Tako RH radi korak za njene potrebe u smislu energetske sigurnosti. Kad bi svi u RH koristili plin u 12 mjeseci, mi trošimo oko 2.8 milijardi kubika. Ovih dodatnih 3,3 milijarde kubika plina može biti dostatno i za Sloveniju i BiH i transport do Mađarske, do Austrije i do Bavarske.
Nakon velike energetske krize i nesigurnosti opskrbljivanje zemalja, želimo da iskoristimo položaj RH kao energetsko čvorište.
Jedna od mogućnosti je da pomognemo BiH, da se investira u plinovod od Dugopolja prema Zagvozda prema Posušju i na taj način donese plin na području FBiH.
Potrebno je da se i pravne pretpostavke učine na nivou FBiH i BiH, unutarnji konsensuz. Želimo osigurati energetsku sigurnost. Želimo osigurati dovod plina za Bosnu i Hercegovinu iz dva pravca, to je najbolje što jedan dobar susjed drugom susjedu može učiniti”, zaključio je Plenković.
Na pitanje o američkim sankcijama režimu u bh. entitetu RS. Andrej Plenković nije htio govoriti.
Na kritike da mu nije mjesto na otvaranju mosta u Počitelju, hrvatski premijer je rekao da je uloga predstavnika Hrvatske čestitarska i promatračka te da se kritika čini neprimjerenom jer je riječ o zajedničkom koridoru.
“Ako je nekome krivo, žao mi je”, dodao je.
OTPOR.Media
