I tijekom prošlotjednog sastanka s federalnim premijerom Nerminom Nikšićem, američki veleposlanik u BiH Michael Murphy govorio je o plinovodu Južna interkonekcija te, između ostalog, pozvao Vladu FBiH na djelovanje. Međutim, Nikšić sam ne može utjecati na rješenje ovog problema. Ne bez predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića, stranke koja je partner strankama Trojke u federalnoj vlasti, piše Dnevni list.
A sam Čović i dalje ima zacementirane stavove po ovom pitanju, a što američka administracija smatra otvorenom blokadom projekta zarad vlastitih interesa te odugovlačenje plinofikacije Hercegovine, s pretežito hrvatskim stanovništvom. Posebno jer se radi o projektu kojim bi se značajno smanjila zastupljenosti ruskog plina u BiH i omogućila nova ruta dovoda plina od LNG terminala na otoku Krku jer se sada opskrbljuje preko Zvornika.
Apsurd cijele ove priče o Južnoj i Istočnoj interkonkeciji je nepostojanje državnog zakona o plinu te se niti ne može krenuti u pripreme realizacije ova dva projekta – jedan kojim bi se smanjio utjecaj ruskog plina na bh tržište, a drugim kojim bi se još više jačao. No, u Republici Srpskoj su našli način, a u Federaciji se još uvijek (ne)namjerno nadmudruju.
Nikšić ne želi (ili ne može?) „lomiti preko koljena“
-Sastao sam se s premijerom FBiH Nikšićem kako bih razgovarao o tome kako FBiH može unaprijediti euroatlantske integracije BiH i ostvariti ključne ekonomske reforme i reforme vladavine prava koje čuvaju multietnički karakter, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i poboljšavaju živote svih građana BiH. Pozvao sam Vladu FBiH da djeluje na plinovodu Južna interkonekcija, donese fiskalne reforme, unaprijedi pregovore o koncesiji Aerodroma Sarajevo, provede Zakon o borbi protiv korupcije FBiH i usvoji Zakon o zaštiti uzbunjivača, navodi napisao je Murphy o ovom sastanku s Nikšićem.
Podsjetimo kako se radi o plinovodu ‘Južna Interkonekcija BiH i Hrvatske’ od Zagvozda u Hrvatskoj do Imotskog, potom na granicu sa BiH, Posušje, Tomislavgrad, Šuicu, Kupres, Bugojno, Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.
Međutim, Nikšić ne može sam “djelovati” u federalnoj vladi bez svojih partnera u vlasti, ovdje konkretno bez HDZ-a BiH, prvenstveno predsjednika te stranke Dragana Čovića, a kojeg je američka administracija već odavno ‘targetirala’ kao glavnog kočničara ovog projekta.
Predsjednik SDP-a, stranke koalicije stranaka Trojke (SDP-NiP-NS) i partnerice HDZ-u i SNSD-u na državnoj i federalnoj razini, odgovarajući na pitanje novinara N1 BiH u emisiji Pressing u ožujku ove godine, “Što je sa Južnom interkonekcijom, jel’ Čović popustio?”, je kazao: “Nije još popustio, to je jedan projekt od interesa za Federaciju. Nemam nikakvu dvojbu da trebamo ući u taj proces. Ovdje imamo samo politički problem za koji se nadam da ćemo ga riješiti. Smatramo da je korektno napraviti mješovitu upravu BH-Gasa i napraviti podružnicu u Mostaru. Ne želimo lomiti stvari preko koljena”.
No, rješenja još nema i unatoč svemu, brojnim, ozbiljnim upozorenjima i prijedlozima rješenja, a među kojima je da projekt vodi javno federalno poduzeće BH Gas, kao i uvođenje hrvatskih kadrova u njihove upravljačke strukture, Čović ne namjerava promijeniti stavove – ne odstupa od stajališta da projektom Južna interkonekcija treba upravljati novoformirano poduzeće iz Mostara, a kao argument navodi kriminal u BH Gasu koji je urušio kredibilitet ovom gospodarskom društvu za transport plina. No, u cijeloj priči je zanimljivo kako je upravo BH Gas d.o.o. osnovala Vlada Federacije BiH 1997. godine i njegov je vlasnik i danas.
Čović: Bez BH Gasa
Na prošlotjednoj konferenciji za medije u Sarajevu, Čović je govorio o pitanju Južne plinske interkonekcije. Iako i dalje govori o važnosti ovog projekta za FBiH i BiH, po svemu sudeći, njegovi stavovi nisu ni ‘za milimetar’ drukčiji. On je ponovno istaknuo kako je neprihvatljivo da ovim projektom upravlja BH Gas.
-Jedina konfuzija je što se inzistiralo da to radi BH Gas, a drugi da se osnuje nova tvrtka. Počelo se igrati da se radi o zaustavljanju projekta. A to je isto kao što postoje i dvije pošte i dvije elektroprivrede u FBiH. To je ravnoteža koju je trebalo napraviti, a južna interkonekcija prolazi većinom gdje žive Hrvati. Trenutno se radi na rješenjima koja će pomiriti odnose po ovom pitanju, rekao je Čović.
Pri tom je podsjetio kako u BH Gasu ne radi nijedan Hrvat kao i da je nekoliko prijedloga za rješenje već u proceduri, ali da to nije BH Gas, i uz zaključak kako treba formirati novo javno poduzeće.
Podsjetimo da su hrvatski parlamentarci izašli s Prijedlogom Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’, prema kojem je jasno da hrvatska strana inzistira na novom poduzeću sa sjedištem u Mostaru, a koje bi bilo zaduženo za izgradnju ovog plinovoda te njime upravljala.
U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.
RS i Srbija izgrađuju plinske veze
Ostaje za vidjeti epilog ove vrlo osjetljive situacije te koji će kompromis postići federalni partneri. Za to vrijeme, Republika Srpska dodatno jača svoje ‘plinske veze’ sa Srbijom, pa tako i Rusijom i drži ih nacionalnim interesom. Naime, dok zemlje EU-a za dvije ili tri godine u potpunosti odustati od nabavke ruskog plina, u BiH se čeka na donošenje državnog zakona o plinu, pa tako i na konkretan početak realizacije plinovoda Istočna plinska konekcija kojim bi se učvrstile veze Republike Srpske i Srbije u nabavci ruskog plina.
Prije nekoliko dana najavljen je sastanak menadžmenta ‘Sarajevogasa’ i ‘Srbijagasa’ s dužnosnicima RS-a i Srbije oko izgradnje plinovoda od Beograda do Banja Luke.
Direktor Sarajevogasa iz Istočnog Sarajeva, Nedeljko Elek govorio je o prednostima plinovoda na istoku RS-a čija izgradnja počinje danas, a trebala bi biti završen krajem mjeseca.
-Srbija nema nikakvu ulogu u realizaciji tog projekta, ali je na Svesrpskom saboru u Beogradu donesena odluka da će ‘Srbijagas’ financirati magistralni plinovod do Banja Luke. Naime, Vlada RS je za nositelja tog projekta odredila poduzeće ‘Sarajevogas’, a Vlada Srbije ‘Srbijagas’. Dakle, više nećemo čekati Interkonekciju (Istočnu, op.au) i idemo sa strane RS-a od Šepoka do Banja Luke s cijevima pravcem dionice autoputa od Beograda do Banja Luke. Time ćemo plinoficirati praktično cijelu Republiku Srpsku, rekao je Elek.
FBiH – Sarajevski kanton, “živi” od ruskog plina – skoro četiri puta veći potrošač od RS-a
Na koncu, apsurd svega su ove činjenice: RS troši skoro četiri puta manje plina nego FBiH (Federacija godišnje troši oko 250 milijuna, a RS oko 50 milijuna kubnih plina) – Daleko najveći potrošač je Kanton Sarajevo – Plin za FBiH uvozi Energoinvest u vlasništvu Vlade FBiH, a za RS GAS-RES u vlasništvu RS-a – Uvozi se Gazpromov plin.
Nakon ovoga možda se nameću ovi zaključci – Najveći potrošač ruskog plina je Federacija koja s dobavljačem iz RS-a ima važeće ugovore o isporuci. Da nema Federacije kao potrošača, plinovod i dobavljači iz RS-a izgubili bi svaku isplativost poslovanja s ruskim plinom.
Na koncu, dolazimo do zaključka koliko plinovod Južna interkonekcija nije samo ključan za žitelje u Hercegovini koji bi konačno “otkrili” blagodati grijanja na plin u domovima i energiju za gospodarske subjekte, već i za konačno oslobađanje od ruskog plina Federacije BiH, najvećim dijelom Sarajevskog kantona. I dok Čović i HDZ imaju svoje razloge, kako se čini, nema neke posebne želje ni u Sarajevu, „uljuljkanom“ u ruski plin.
Bh Gas i Energoinvest na arbitražnom sudu izgubili
Podsjetimo kako su Javna poduzeća Bh. Gas i Energoinvest, u vlasništvu FBiH, izgubile arbitražni spor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om, kojemu će zbog jednostranog raskida ugovora o opskrbi plinom morati isplatiti 11,16 milijuna dolara.
Iz ova dva plinska operatera u travnju su izašli sa zajedničkim priopćenjem kako je Arbitražni sud u Zuerichu je 19. travnja, nakon dvije i pol godine, donio odluku po tužbi koju je 2021. pokrenula mađarska tvrtka s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara, jer je sarajevska tvrtka jednostrano ugovorila opskrbu plinom Turskim tokom kojim su zaobišli Mađare, odnosno, promjene trase opskrbe BiH plinom iz Rusije. U arbitražnom postupku pred švicarskim sudom, nisu tuženi samo Bh Gas i Energoinvest nego i njihov osnivač, Vlada Federacije BiH.
S druge strane, ova sarajevska javna poduzeća tužili su FGSZ, optužujući ih da su im ranijih godina isporučivali plin po daleko višim cijenama od tržišnih.
Naime, FBiH je od 1. travnja 2021. promijenila trasu opskrbe ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok. To je urađeno, usprkos tome što je ugovor s mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine. BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, a Turskim plinovodom pristala je na zajednički projekt Gazproma i Turske.
Nakon odluke Energoinvesta da s ruskom tvrtkom Gazprom Export potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava kompanija BH Gas i Energoinvest za sudjelovanje u kriminalu. U međuvremenu uslijedila je i spomenuta protutužba Energoinvesta Arbitražnom sudu.
