Naslovnica Blog Stranica 2

Kome smeta istina o magneziju? “Karton revolucija” razbila zid šutnje u Županiji 10

Županijski sud u Livnu usvojio je tužbu pokreta „Karton revolucija“ protiv Ministarstva gospodarstva Županije 10 i poništio rješenje kojim je pokretu uskraćen pristup koncesijskom ugovoru za eksploataciju dolomita na lokaciji „Grguljača“ kod Kupresa. Predmet je vraćen Ministarstvu, koje sada mora postupiti onako kako zakon nalaže: dostavom preslika dokumentacije.

U lipnju 2025. godine pokret je zatražio od Ministarstva presliku koncesijskog ugovora i svih aneksa za kamenolom dolomita „Grguljača“, kao i podatke o tome koliko je koncesionar uplaćivao na ime koncesijske naknade, godinu po godinu. Dolomit je sirovina za proizvodnju magnezija, a kamenolom na Kupreškoj visoravni dio je iste priče koju je „Karton revolucija“ ovoga ljeta, zajedno s udrugom „Mladi za Kupres“, uspjela zaustaviti kada je investitor povukao zahtjev za tvornicu magnezija. Htjeli su znati tko kopa, pod kojim uvjetima i koliko za to plaća.

Ministarstvo je „odobrilo pristup“. Tako je pisalo u rješenju. U praksi, to je značilo da predstavnici „Karton revolucije“ mogu doći u Livno, najaviti se telefonom i gledati dokumente u njihovim prostorijama. Bez preslika, bez dostave, bez mogućnosti da bilo što ponesu. Kada je pokret uložio prigovor, dobio je odgovor od jedne rečenice, bez ikakvog obrazloženja. Oba rješenja potpisala je ista osoba, ministar.

Sud je bio jasan i u četiri točke ispisao ono što bi svaka institucija u ovoj zemlji trebala znati napamet:

– Prvo, način pristupa informaciji bira onaj tko je traži, a ne tijelo koje je čuva. Ponuditi samo osobni uvid u prostorijama, bez umnožavanja i dostave, znači faktično odbiti zahtjev. Sud podsjeća da je takvo stajalište sudska praksa zauzela i ranije.

– Drugo, ista osoba ne može odlučivati i u prvom stupnju i po prigovoru na vlastitu odluku. Time je povrijeđeno načelo dvostupanjskosti, pa je rješenje nezakonito samo po sebi.

– Treće, rješenje bez obrazloženja krši ustavno pravo na obrazloženu odluku. Tijelo je dužno cijeniti svaki prigovor, a ne odbiti ga jednom rečenicom.

– Četvrto, ako institucija smatra da informaciju ne može dati, mora se pozvati na konkretnu iznimku iz zakona i provesti test javnog interesa. Ministarstvo se nije pozvalo ni na što. U odgovoru na tužbu navelo je samo da su ugovori „često ograničeni zbog osjetljivosti podataka“. Sud je to nazvao postupanjem „općenito, bez ikakvog argumenta“.

Ovo nije samo presuda o jednom kamenolomu. Ovo je presuda o načinu na koji institucije u Bosni i Hercegovini godinama izigravaju Zakon o slobodi pristupa informacijama. Ponuda da se dokument „pogleda“ u uredu, dvjesto kilometara daleko, bez preslike, najčešći je trik kojim se građanima uskraćuje ono što im po zakonu pripada. Sud u Livnu je taj trik nazvao pravim imenom.

Od danas, svaki zahtjev pokreta „Karton revolucija“ za pristup informacijama, u Konjicu, Fojnici, Šamcu, Tuzli ili bilo gdje drugdje, nosi i ovu presudu u prilogu. Institucije koje pokretu ponude „uvid“ umjesto dokumenta znat će što ih čeka.

Ministarstvo gospodarstva Županije 10 sada mora ponovno odlučiti o zahtjevu „Karton revolucije“ i dostaviti joj ugovor, anekse i podatke o uplatama. „Karton revolucija“ će zatražiti da to učini u zakonskom roku. Kada dokumentaciju dobije, objavit će tko je koncesionar, na koliko godina, koliko plaća i kakve veze ima s projektom tvornice magnezija. Kupreška visoravan je obranjena jednom. „Karton revolucija“ je namjerava braniti i dalje, s dokumentima u ruci.

Borba za pravo na informaciju borba je za sve ostale borbe. Ovo je jedna od njih, i „Karton revolucija“ je ovu borbu dobila.

Revolucija.ba

Poražavajući podaci: Plaćamo strano mlijeko, meso i jaja, dok naši poljoprivrednici propadaju!

BiH i dalje ovisi o uvozu hrane. Samo u prvih šest mjeseci ove godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio oko 605 milijuna KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

To znači da je u samo šest mjeseci ostvaren deficit veći od dvije milijarde KM.

Podaci pokazuju koliko je domaće tržište hrane ovisno o robi iz inozemstva.

Posebno je zanimljivo što se nalazi među tom uvezenom robom.

Gotovo 722 milijuna KM za pet skupina proizvoda

Od ukupnog uvoza, na samo pet velikih skupina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda otišlo je oko 721,8 milijuna KM.

Najviše je potrošeno na:

meso – 259,98 milijuna KM,

voće i orašaste plodove – 173,92 milijuna KM,

mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med – 127,57 milijuna KM,

povrće – 102,32 milijuna KM,

žive životinje – 57,98 milijuna KM.

To nisu samo proizvodi koje BiH mora uvoziti jer ih ne može proizvoditi.

Naprotiv, velik dio ove liste čine proizvodi za koje postoji domaća proizvodnja – meso, mlijeko, jaja, krumpir, rajčica, paprika, luk, kupus, jabuke, šljive i drugo voće i povrće.

Je li “strano” meso bolje od našeg?

Posebno se izdvaja meso.

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno gotovo 260 milijuna KM mesa.

Dok domaći proizvođači mesa godinama upozoravaju na problem uvozne konkurencije, postavlja se pitanje: kako domaći proizvođač može povećavati proizvodnju i ulagati u stoku ako znatan dio tržišta zauzima uvozno meso?

No, BiH ima vlastitu stočarsku proizvodnju i dugu tradiciju proizvodnje govedine, peradi, ovčjeg i drugih vrsta mesa.

Problem, dakle, nije samo u tome može li se nešto proizvesti, nego i po kojoj cijeni, u kojoj količini i pod kojim uvjetima domaći proizvođač može tu robu plasirati na tržište.

Milijuni odlaze i na tuđe voće i povrće

Ništa manje zanimljiva nije ni statistika voća i povrća.

U samo šest mjeseci BiH je uvezla 173,92 milijuna KM voća i orašastih plodova, dok je vrijednost uvoza jestivog povrća iznosila 102,32 milijuna KM.

Ukupno je, dakle, na ove dvije skupine otišlo više od 276 milijuna KM.

Naravno, među uvezenim voćem nalaze se i proizvodi poput banana i citrusa koje BiH zbog klimatskih uvjeta ne može proizvoditi u znatnoj količini.

Ali na policama i tržnicama nalaze se i uvozne jabuke, kruške, šljive, krumpir, rajčica, paprika, luk, kupus i drugo povrće i voće za koje domaća poljoprivreda ima proizvodni potencijal.

Problem dodatno predstavlja činjenica da su domaći poljoprivrednici ove godine još više oštećeni jer je suša poharala velik dio uroda, te on ne zadovoljava potrebe ni za tržnice ni za izvoz u druge zemlje.

I mlijeko i jaja dolaze iz uvoza

Još 127,57 milijuna KM otišlo je na uvoz skupine koja obuhvaća mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med.

BiH ima razvijenu mliječnu proizvodnju i velik broj domaćih proizvođača koji svoje mlijeko predaju mljekarama.

Zato je pitanje domaće proizvodnje hrane puno šire od same poljoprivrede.

Ako domaći proizvođač nema siguran otkup, ako su mu proizvodni troškovi visoki ili ako cijenom ne može konkurirati uvoznoj robi, povećanje proizvodnje postaje teško.

Milijarde za hranu, a domaća proizvodnja i dalje traži podršku

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da BiH ostaje izrazito ovisna o uvozu hrane. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na svojoj stranici objavljuje analize vanjskotrgovinske razmjene po razdobljima, uključujući polugodišnje podatke.

Istodobno, država kroz različite razine vlasti izdvaja novac za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali domaći proizvođači i dalje upozoravaju na probleme s proizvodnim troškovima, otkupom, konkurencijom iz uvoza i plasmanom robe.

Brojevi iz prvih šest mjeseci 2026. zato ponovno otvaraju isto pitanje:

Zašto zemlja koja može proizvoditi znatan dio mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća svake godine milijarde maraka izdvaja za uvoz hrane?

Jer svaka marka potrošena na domaći proizvod nije samo novac potrošen na hranu.

To je prihod domaćeg poljoprivrednika, posao u domaćoj prehrambenoj industriji, prihod prijevoznika, trgovaca i drugih koji sudjeluju u lancu – i novac koji ostaje u domaćem gospodarstvu.

Faktor.ba

Azijski bum na bh. fakultetima: Broj studenata iz Indije porastao za 44 posto u samo jednoj godini!

Broj stranih studenata na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini povećan je za gotovo 16 posto u jednoj akademskoj godini, a iako najveći dio njih i dalje dolazi iz susjednih država, posljednjih godina posebno se izdvaja rast broja studenata iz Indije.

Podaci koje je prikupila Fena pokazuju da univerziteti u BiH, naročito kroz studijske programe na engleskom jeziku, privlače kandidate iz sve udaljenijih zemalja, ali istovremeno otvaraju pitanje koliko stranih diplomaca nakon završetka školovanja ostaje u zemlji.

Promjene u strukturi

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u akademskoj 2024/2025. godini na domaćim visokoškolskim ustanovama bilo je upisano 6.875 stranih studenata, odnosno 934 više nego godinu ranije, kada ih je bilo 5.941.

Najbrojniji su bili državljani Hrvatske, njih 1.966, zatim Srbije s 1.905 studenata, Turske s 1.001 i Crne Gore s 896, dok se na petom mjestu našla Indija sa 464 studenta.

Studenti iz ovih pet država činili su više od 90 posto ukupne strane studentske populacije. Posebno je zanimljivo da se gotovo 72 posto ukupnog povećanja broja stranih studenata u jednoj godini odnosi na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Broj studenata iz Srbije povećan je za 275, Hrvatske za 245, a Crne Gore za 151, što ukazuje na to da geografska blizina, jezičke i druge veze sa susjednim državama i dalje imaju značajnu ulogu kada je riječ o odluci studiranja u BiH.

Istovremeno, statistika pokazuje i promjene u strukturi studenata iz udaljenijih dijelova svijeta. Broj upisanih iz azijskih zemalja povećan je s 1.413 u akademskoj 2023/2024. na 1.618 u 2024/2025. godini, pri čemu je posebno izražen rast među državljanima Indije.

Njihov broj porastao je s 323 na 464, odnosno za gotovo 44 posto. S druge strane, broj studenata iz Bangladeša ostao je gotovo nepromijenjen, s 19 na 18, što pokazuje da povećan interes iz Azije nije ravnomjerno raspoređen među državama tog kontinenta.

Odobrenja boravka

Da obrazovanje postaje sve zastupljeniji razlog dolaska stranih državljana u BiH, potvrđuju i podaci Ministarstva sigurnosti BiH.

Prema Migracijskom profilu BiH, u periodu od 2021. do 2025. godine izdano je ukupno 13.331 odobrenje privremenog boravka po osnovu obrazovanja, što čini približno petinu svih izdatih odobrenja privremenog boravka u tom periodu.

Njihov godišnji broj porastao je s 1.787 u 2021. na 3.497 u 2025. godini, odnosno za 96 posto. Najizraženiji rast zabilježen je 2023. godine, kada je broj izdanih odobrenja povećan za 45 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi podaci ne predstavljaju broj upisanih stranih studenata, jer evidencija Ministarstva obuhvaća odobrenja boravka po osnovu obrazovanja bez razdvajanja prema nivou školovanja, dok Agencija za statistiku prati upisane studente.

Precizniji uvid u boravak stranaca radi visokog obrazovanja daju podaci Službe za poslove sa strancima, prema kojima je početkom listopada 2026. godine u BiH bilo 2.715 stranih državljana s aktivnim privremenim boravkom po ovom osnovu.

“Najviše ih je iz Turske, 1.120, zatim Indije, 562, Srbije, 258, i Crne Gore, 172. Među deset najzastupljenijih državljanstava nalaze se i Hrvatska, Njemačka, Egipat, Sirija, Ruska Federacija i Libija”, naveli su iz Službe s poslove sa strancima.

Upravo podaci Službe posebno ukazuju na intenzitet rasta dolazaka iz Indije. Dok je 2022. godine za državljane te zemlje evidentirano svega 20 odobrenih privremenih boravaka po osnovu visokog obrazovanja, godinu kasnije bilo ih je 389, u 2024. godini 458, a u 2025. čak 633.

Studiranje na engleskom jeziku

Iz Službe za poslove sa strancima naglašavaju da podaci ukazuju na značajan rast dolazaka iz pojedinih azijskih država, prvenstveno Indije, ali ne i na podjednako povećanje broja studenata iz svih zemalja južne Azije.

Na Univerzitetu u Sarajevu, u akademskoj 2025/2026. godini evidentirano je 855 stranih državljana iz 44 države. U odnosu na prethodnu akademsku godinu, kada ih je bilo 800 iz 34 države, njihov broj povećan je za 6,88 posto, dok je broj država iz kojih dolaze povećan za deset.

Za razliku od strukture studenata na pojedinim medicinskim fakultetima u zemlji, na Univerzitetu u Sarajevu izrazito dominiraju državljani susjednih zemalja. Najviše je studenata iz Srbije, njih 295, zatim Crne Gore 263 i Hrvatske 120, koji zajedno čine gotovo 80 posto svih stranih studenata.

Slijede državljani Turske, Njemačke, Sirije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije, dok među evidentiranim studentima u posljednje dvije akademske godine nema državljana Indije, Pakistana i Nepala. U akademskoj 2025/2026. godini evidentirana su tri studenta iz Bangladeša.

“Najveći broj stranih državljana na Univerzitetu u Sarajevu studira na Medicinskom, Stomatološkom, Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu, te u Centru za interdisciplinarne studije Prof. dr. Zdravko Grebo”, navode iz UNSA.

Jedan od načina na koji Univerzitet nastoji povećati međunarodnu privlačnost jeste razvijanje studijskih programa na engleskom jeziku, kojih trenutačno ima deset na prvom i drugom ciklusu, uključujući integrirane studije.

Prihvatljive školarine

Među njima su međunarodni studij medicine (International Medical Degree Program), integrirani studij dentalne medicine, Data Science na Elektrotehničkom fakultetu, programi iz oblasti finansija, marketinga, poslovanja i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, kao i master program Demokracija i ljudska prava u jugoistočnoj Europi (ERMA) te Public Governance and Business Administration na Fakultetu za upravu.

Da nastava na stranom jeziku može privući studente iz znatno udaljenijih zemalja, pokazuje i primjer Medicinskog fakulteta u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Prema podacima dostavljenim Feni, na ovom fakultetu studira 772 studenta iz 38 zemalja. Najviše ih je iz Indije – 446.

“U posljednje dvije godine na prvu godinu primamo oko 40 studenata iz Indije i nekoliko iz Bangladeša. Prije početka studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u Foči smo sondirali tržište različitih zemalja s posebnim osvrtom na treće zemlje svijeta uključujući i Indiju. Saznali smo da postoji velika potreba za liječnicimna u Indiji i još nekim zemljama Azije i Afrike. Odlučili smo da nađemo Agencije koje će nam pomoći da dovedemo studente iz tih zemalja. Konzultirati smo se s fakultetima u regiji koji imaju nastavu na engleskom jeziku. Registrirali smo se kod Medicinskog Savjeta Indije i nakon toga su počeli dolaziti prvi studenti. Kako je vrijeme prolazilo, studenti koji su bili na fakultetu su prenosili utiske drugim potencijalnim kandidatima i sve veći broj studenata je bio zainteresiran da studira kod nas”, ističu iz ove obrazovne ustanove.

Također, kao razloge za izbor ovoga fakulteta, studenti navode i prihvatljiv iznos školarine, niže troškove života u poređenju sa zemljama Europske unije te smatraju da proces dobivanja vize i dozvole boravka u Bosni i Hercegovini nije pretjerano kompliciran.

Povratak u matične zemlje

Na Medicinskom fakultetu u Foči, do sada je diplomiralo 56 studenata i uglavnom su se svi studenti vratili u matične zemlje.

Međunarodnu studentsku populaciju razvija i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, gdje na studiju medicine na engleskom jeziku trenutačno studiraju 122 studenta, od kojih su 107 strani državljani. Najveći broj dolazi iz Njemačke, a među zemljama porijekla su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norveška i Švedska.

Studijski program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine, a iz Fakulteta za Fenu kažu da od njegovog osnivanja bilježe stalan rast zainteresiranosti međunarodnih kandidata.

U prve četiri godine nisu uspijevali popuniti predviđenu upisnu kvotu od 30 studenata, između ostalog i zbog nedovoljne prepoznatljivosti studija izvan BiH. Međutim, nakon unapređenja organizacije i intenzivnije međunarodne promocije od 2022. godine, posljednje tri godine redovno popunjavaju planiranu kvotu.

Kao glavne prednosti koje strani studenti prepoznaju, iz Fakulteta izdvajaju nastavu u manjim grupama, neposredan kontakt s profesorima i model integrirane blok-nastave, u kojem se studenti posvećuju jednom predmetu i polažu ispit neposredno nakon završetka nastave.

Poseban značaj pridaju kliničkoj obuci u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje studenti imaju mogućnost praktičnog rada i neposrednog stjecanja iskustva s pacijentima. Uz obrazovne prednosti, među razlozima zbog kojih studenti biraju Mostar navode se i niži troškovi života, sigurnost, klima, geografski položaj i mogućnost upoznavanja drugačijeg kulturnog okruženja.

Nema statistike

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Fenu pojašnjavaju da su, prema Zakonu o strancima, strani državljani nakon završetka visokog obrazovanja dužni napustiti zemlju, a ako žele zasnovati radni odnos u BiH, moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka po osnovu rada.

“Za takav boravak potrebna je odgovarajuća radna dozvola koju izdaje nadležni organ u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, pri čemu zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi poslodavac”, pojašnjavaju.

U skladu s propisanim uvjetima, strani diplomci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje boravka radi rada putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, odnosno nakon ponovnog ulaska u zemlju po osnovu odgovarajuće vize ili bezviznog režima.

Koliko stranih studenata nakon završetka obrazovanja promijeni osnovu boravka i ostane živjeti i raditi u BiH, međutim, nije poznato.

Iz Službe za poslove sa strancima navode da ne vode posebnu objedinjenu evidenciju o stranim državljanima koji nakon školovanja mijenjaju osnovu boravka zbog zaposlenja, spajanja obiteljki ili drugih razloga, te zbog toga ne raspolažu jedinstvenim statističkim podatkom o njihovom ostanku.

Ni Univerzitet u Sarajevu nije dostavio konkretan broj stranih diplomaca koji su ostali u BiH, navodeći da kontinuirano razvija mehanizme praćenja akademskog i profesionalnog puta svojih bivših studenata, uključujući međunarodnu studentsku populaciju.

Uz pitanje ostanka, povećan broj stranih studenata podrazumijeva i potrebu za odgovarajućom administrativnom podrškom, od upisa i reguliranja boravka do integracije u akademsku i lokalnu zajednicu.

Zahtjev se može i odbiti

Na Univerzitetu u Sarajevu ističu da se informiranje i upis stranih studenata provode neposredno putem nadležnih službi, bez komercijalnih posrednika za regrutiranje kandidata.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru također navodi da nema ugovore s posredničkim agencijama, iako pojedini strani studenti samostalno angažiraju organizacije koje im pomažu pri odabiru univerziteta i pripremi dokumentacije.

Fakultet studentima pruža administrativnu podršku pri reguliranju boravka i izdavanju potrebnih potvrda, a pri pronalasku smještaja često im pomažu i studenti viših godina.

S druge strane, iz Službe za poslove sa strancima pojašnjavaju da se prilikom odobravanja i produženja privremenog boravka provjerava ne samo formalni upis na akreditiranu visokoškolsku ustanovu nego i stvarna svrha boravka, a prema potrebi i napredovanje tijekom studija, uključujući položene ispite.

“Ako se utvrdi da stranac ne ispunjava propisane uvjete ili odobreni boravak koristi suprotno njegovoj svrsi, zahtjev se može odbiti. Visokoškolske ustanove zakonski su obavezne da Službi dostave podatke o upisanim stranim studentima u roku od 30 dana od početka akademske godine”, pojasnili su iz Službe.

Podaci institucija i iskustva studenata pokazuju da Bosna i Hercegovina već privlači različite grupe međunarodnih studenata, od mladih iz susjednih država koji tradicionalno studiraju na njenim univerzitetima, do studenata iz zapadne Europe i Azije koji u domaćim programima na engleskom jeziku pronalaze mogućnost stjecanja željenih kvalifikacija.

Iz Univerziteta u Sarajevu smatraju da je za daljnje jačanje međunarodne konkurentnosti potrebno kontinuirano ulagati u kvalitetu obrazovanja, razvijati studijske programe na engleskom jeziku, unaprijediti administrativnu podršku i snažnije povezati međunarodnu akademsku mobilnost s mogućnostima nastavka profesionalne karijere.

FENA

RAZMAŽENO DERIŠTE Donald Trump otvoreno zaprijetio nakon što je opet ostao bez Nobelove nagrade

Američki predsjednik Donald Trump u petak je kritizirao ovogodišnju dobitnicu Nobelove nagrade za mir, opisavši je kao “liberalnu osobu koja radi u Ujedinjenim narodima, a za koju nitko nikada nije čuo”.

Trump je rekao da on osobno “nikada nije čuo za tu osobu”, misleći na južnoafričku pravnicu Navi Pillay, koja je predsjedavala istražnim povjerenstvom UN-a koje je zaključilo da je Izrael počinio genocid u Gazi.

“Danas su dodijelili Nobelovu nagradu za mir osobi za koju nikada nisam čuo. Osobi za koju nitko nije čuo. To je misteriozna osoba”, rekao je na skupu republikanske kampanje u Syracuseu, u saveznoj državi New York, uoči međuizbora 3. studenoga, dodavši: “Ali, svejedno, čestitam.”

Trump je ponovio svoju tvrdnju da je “okončao osam ratova”, navodeći sukob između Indije i Pakistana kao primjer.

“Za bilo koji od tih osam ratova dobili biste Nobelovu nagradu. Ja sam ih okončao osam. Nijedan predsjednik to nikada nije učinio”, rekao je.

Zatim je pojačao kritike na račun Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir i Norveške, zemlje iz koje taj odbor dolazi.

“Sjedinjene Američke Države, koje ja predstavljam kao vaš predsjednik, trebale su dobiti Nobelovu nagradu za mir, ali je nisu dobile. I to je neizbrisiva mrlja za Norvešku”, rekao je.

Ustvrdio je da je nagrada “zauvijek diskreditirana od strane šačice radikalnih ideologa koji su protivnici demokracije i zapravo neprijatelji civilizacije”.

“Nećemo zaboraviti Norvešku”, rekao je Trump, dodajući da je taj propust “samo još jedan znak kako Norveška i svi ti drugi iskorištavaju našu zemlju”.

Trump već dugo tvrdi da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir i kritizira činjenicu da mu ona do danas nije dodijeljena.

Pillay je obnašala dužnost sutkinje i predsjednice Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu, sutkinje Međunarodnog kaznenog suda te visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava u razdoblju od 2008. do 2014. godine.

Predvodila je istražno povjerenstvo UN-a za okupirana palestinska područja od 2021. do 2025. godine. To je povjerenstvo zaključilo da je Izrael počinio genocid u Pojasu Gaze – nalaz koji je Izrael odbacio.

Nobelov odbor je naveo da je ona odigrala ključnu ulogu u nastojanjima da se procesuiraju ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid te da je njezin rad proširio domet međunarodnog prava.

OTPOR.Media

Premijerska funkcija nije gradski trofej: Zašto HDZ BiH mora mijenjati pravila igre u ŽZH?

Predrag Čović nije se nametnuo kao politički autoritet kakav bi se očekivao od predsjednika Vlade, a izborni rezultat Darija Knezovića pokazao je da HDZ BiH u Širokom Brijegu mora ozbiljno preispitati svoju kadrovsku politiku. Blagica Leko osvojila je čak 1343 preferencijalna glasa više od njega, pa bi nakon izbora trebalo otvoriti i pitanje promjene dosadašnjeg modela raspodjele najvažnijih funkcija u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

U hercegovačkoj politici postoje nepisana pravila koja s vremenom postanu gotovo važnija od izbornih rezultata. Dok god sve funkcionira prema unaprijed dogovorenim odnosima, malo tko ima potrebu postavljati neugodna pitanja. No kada rezultati pokažu da pojedini kandidati više nemaju potporu kakvu su nekoć imali, onda bi i stranačka vodstva trebala pokazati da su spremna na promjene.

Upravo bi se pred takvim iskušenjem mogao naći HDZ BiH u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Stranka je i dalje dominantna politička snaga i nema ozbiljnih prepreka za formiranje vlasti. Međutim, uvjerljiva pobjeda stranke ne znači da su svi njezini kadrovi jednako uspješni niti da postojeći raspored najvažnijih funkcija mora ostati nepromijenjen, piše Bild.ba.

Fali mu autoriteta

Pitanje koje se nakon izbora nameće nije može li HDZ BiH formirati vlast. Može. Pitanje je treba li je formirati na isti način kao dosad i ima li Široki Brijeg, samo zato što je najveći grad u županiji, unaprijed rezervirano pravo na premijersku poziciju.

Predrag Čović na čelu je Vlade Županije Zapadnohercegovačke, ali teško se može reći da je tijekom mandata izgradio politički autoritet koji bi njegov ostanak na toj poziciji učinio neupitnim. Njegov dosadašnji učinak nije ostavio dovoljno snažan politički pečat da bi se nastavak mandata trebao podrazumijevati. A i vidjeli smo ga u kampanji kako stoji iza Darija Knezovića tijekom stračančkih skupova. Takvu blamažu si predsjednik Vlade ne bi smio dopuštati.

U političkom sustavu u kojem jedna stranka ima izrazitu većinu, odgovornost za rezultate vlasti ne može se prebacivati na oporbu, nedostatak zastupničkih ruku ili nemogućnost provedbe programa. HDZ BiH ima dovoljno političke snage da provodi svoje odluke, pa se opravdano može postaviti pitanje što je aktualna Vlada napravila, što je propustila i zašto bi njezin predsjednik trebao dobiti novi mandat.

Čović nije nužno jedini problem, ali upravo se na njegovu primjeru vidi zašto bi stranka trebala prestati tretirati premijersku poziciju kao pitanje unaprijed dogovorenog rasporeda. Ako postoje bolji kandidati, onda ih treba razmotriti. Ako ih nema u Širokom Brijegu, onda ih treba tražiti drugdje.

Još neugodnije pitanje za HDZ BiH u Širokom Brijegu otvara rezultat Darija Knezovića. Na izborima 2022. godine Knezović je na listi za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u izbornoj jedinici koja obuhvaća područje Županije Zapadnohercegovačke osvojio 13.183 preferencijalna glasa. Na ovogodišnjim izborima za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke osvojio je 3189 glasova.

SKENERI STIGLI, 10.000 GLASOVA NESTALO: Što se dogodilo Dariu Knezoviću?

Razlika iznosi 9994 glasa, odnosno približno 75,9 posto. Iako se radi o različitim razinama vlasti i različitim izbornim listama, usporedba je politički zanimljiva jer je riječ o istom širem geografskom biračkom prostoru.

Ne zna mobilizirati

Knezovićev rezultat zato zaslužuje ozbiljnu analizu. Pad osobne potpore ne mora automatski značiti da je kandidat izgubio povjerenje svih birača koji su za njega glasovali prije četiri godine, ali svakako otvara pitanje njegove političke snage i sposobnosti da mobilizira birače.

Dodatno je zanimljivo što ga je Blagica Leko uvjerljivo nadmašila. Prema objavljenim rezultatima, Leko je osvojila 4532 preferencijalna glasa, čak 1343 više od Knezovića. Tako je postala kandidatkinja s najvećim brojem osobnih glasova na listi HDZ-a BiH za županijsku Skupštinu.

To je važan signal za stranačko vodstvo. Ako kandidat koji je ranije ostvarivao znatno veći broj glasova sada završava iza stranačke kolegice, onda se ne bi smjelo sve svesti na objašnjenje da su izbori bili drukčiji ili da se glasovalo za drugu razinu vlasti. Takve okolnosti postoje, ali ne uklanjaju potrebu za analizom.

Knezovićev rezultat sam po sebi ne dokazuje da HDZ BiH u Širokom Brijegu nema kvalitetnih kadrova. Ipak, pokazuje da se stranačka baza ne može beskonačno oslanjati na poznata imena i stare političke dogovore. Ako Široki Brijeg želi zadržati vodeću ulogu u županijskoj politici, mora pokazati da raspolaže kandidatima koji mogu dobiti povjerenje birača, a ne samo računati na veličinu grada i snagu stranačke organizacije.

U političkim dogovorima unutar HDZ-a BiH u Županiji Zapadnohercegovačkoj dugo se održavao model prema kojem bi Široki Brijeg, kao najveće političko i gospodarsko središte županije, trebao imati važnu ulogu u izboru predsjednika Vlade. Takav dogovor može se razumjeti kao način održavanja ravnoteže između gradova i općina, ali problem nastaje kada nepisano pravilo postane važnije od kvalitete kandidata i rezultata vlasti.

Premijerska funkcija nije gradski trofej. Nije ni nagrada za veličinu grada, broj članova lokalnog odbora ili tradiciju upravljanja. Predsjednik Vlade trebao bi biti osoba koja može voditi institucije, okupljati kvalitetan tim, provoditi program i preuzimati odgovornost za rezultate.

Razmotrite rotaciju

Zbog toga bi HDZ BiH trebao ozbiljno razmotriti rotaciju na čelu Vlade. Ako je Široki Brijeg dosad imao vodeću ulogu u izboru premijera, to ne znači da je mora imati i u sljedećem mandatu. Ljubuški, Grude i Posušje također imaju političke kadrove i pravo sudjelovati u razgovoru o tome tko bi mogao voditi županijsku Vladu.

Pritom ne bi imalo smisla samo automatski premjestiti premijersku funkciju u drugi grad i tako nastaviti isti model raspodjele položaja. Rotacija bi trebala biti rezultat ozbiljne procjene kandidata, njihova iskustva, rezultata i sposobnosti da odgovore na potrebe cijele županije.

No ako se u drugim sredinama pokaže kvalitetniji kandidat, bilo bi teško opravdati njegovo zaobilaženje samo zato što se premijerska pozicija tradicionalno povezivala sa Širokim Brijegom.

HDZ BiH u Županiji Zapadnohercegovačkoj nema problem s izbornom dominacijom. Problem bi mogao nastati ako tu dominaciju počne shvaćati kao opravdanje da ne preispituje vlastite kadrove i način na koji raspoređuje najvažnije funkcije.

Izborni rezultati pokazali su da se i unutar dominantne stranke mijenjaju odnosi snaga. Blagica Leko osvojila je više preferencijalnih glasova od Darija Knezovića, dok je njegov osobni rezultat u odnosu na 2022. godinu snažno pao. Istodobno, mandat Predraga Čovića otvara pitanje treba li kontinuitet biti važniji od procjene političkog učinka aktualne Vlade.

Ako HDZ BiH želi pokazati da je sposoban obnavljati vlastite kadrove, onda mora biti spreman promijeniti i ljude i pravila po kojima se najvažnije funkcije dijele. To znači da se premijerski kandidat treba birati prema sposobnosti i političkom učinku, a ne prema tome iz kojeg grada dolazi.

U suprotnom bi nepisani dogovor mogao postati važniji od stvarnih rezultata. A ako stranka koja uvjerljivo pobjeđuje na izborima nije spremna preispitati vlastite slabosti, onda se s pravom može postaviti pitanje služi li njezina kadrovska politika prvenstveno interesima županije ili održavanju unutarnje ravnoteže.

Možda je upravo sada trenutak da se taj model promijeni. Ne zato što Široki Brijeg više nema što ponuditi, nego zato što Županija Zapadnohercegovačka zaslužuje da se o njezinu premijeru odlučuje prema kvaliteti kandidata, a ne prema unaprijed dogovorenom šablonu.

Ivan Crnjac / Bild.ba

Hadžifejzović upozorava: Zaboravite fotelje, čeka nas dvogodišnja bitka za opstanak države!

Završeni su izbori, krenula je borba za fotelje, no što je s državom? Ugledni novinar Senad Hadžifejzović u svojoj najnovijoj analizi upozorava građane da se pripreme za najcrnje scenarije.

Dok se stranke bave koalicijama, Hadžifejzović tvrdi da nas čekaju odlučujuće dvije godine borbe za opstanak BiH. U središtu te bitke su nikad jači Milorad Dodik i Dragan Čović, koji diktiraju uvjete formiranja vlasti, dok oslabljeni Bakir Izetbegović, u želji da zadrži vlast, postaje laka meta za političke ucjene. Zbog čega Hadžifejzović tvrdi da su ‘Dodik i Čović sami crtali izborne rezultate, ne bi ih bolje nacrtali’ – pogledajte u video prilogu FACE TV-a

OTPOR.Media

Veliki jubilej u Širokom Brijegu: Sestre franjevke proslavile 70 godina redovništva

Foto: Ktabkbih.net

U samostanu Navještenja Gospodinova u Širokom Brijegu u četvrtak, 8. listopada, proslavljen je biserni jubilej – 70 godina redovništva s. Asumpte Rozić, s. Lidije Čerkez i s. Pije Slišković. Misno slavlje predvodio je fra Jure Barišić, a s. Lidija zbog bolesti nije mogla sudjelovati, objavljeno je na mrežnoj stranici Provincije Svete Obitelji Školskih sestara franjevki Krista Kralja.

Stupanjem u novicijat na blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice, 7. listopada 1956., sedam je sestara započelo svoj redovnički put. Ovaj jubilej doživjele su s. Asumpta Rozić, s. Lidija Čerkez i s. Pija Slišković, no s. Lidija zbog bolesti nije mogla sudjelovati u slavlju.

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je širokobriješki gvardijan i župnik fra Jure Barišić, uz sudjelovanje brojnih vjernika, rodbine, prijatelja i sestara. Liturgijsko pjevanje predvodile su sestre, uz glazbenu pratnju prof. Marka Salavarde.

Fra Jure u homiliji je povezao otajstvo Navještenja Gospodinova i Marijin ponizni, ali odlučni odgovor „Evo me“ s redovničkim pozivom. Istaknuo je da Blažena Djevica Marija, iako suočena s nepoznatim Božjim planom, svojim primjerom pokazuje vjernicima što znači imati povjerenje u Božju riječ.

Osvrćući se na franjevačku duhovnost i redovničko poslanje, naglasio je da najveću snagu nemaju velike riječi, nego svet život.

„Svetost privlači. Mi možemo propovijedati i govoriti mnogo toga, ali najljepša propovijed koju možemo ostaviti jest svet život. Uvjeren sam, drage sestre, da ste vi svojim svetim životom kroz desetljeća privukle mnoge i da danas možete biti uzor i putokaz mnogima kako se vjerno hodi za Kristom.“

Podsjetio je okupljene da su slavljenice svojim samozatajnim služenjem u ljudima prepoznavale ne samo potrebite osobe nego i samoga Krista, potvrđujući da je najljepše služiti Bogu u bližnjima.

Foto: Ktabkbih.net

Nakon homilije sestre su pred provincijskom predstojnicom i okupljenom zajednicom obnovile redovničke zavjete, ponovno potvrđujući svoj trajni „da“ Bogu.

Na kraju misnog slavlja prigodno se obratila provincijska predstojnica s. Franka Bagarić, izrazivši slavljenicama duboku zahvalnost u ime cijele zajednice.

Istaknula je da sedamdeset godina redovničkog života nije samo ljudsko bogatstvo nego prije svega „otajstvo milosti“. Podsjetila je na izazovna razdoblja koja su sestre proživjele, od godina neimaštine, ratova i poraća do neizvjesnosti i straha, u kojima su tihim služenjem svjedočile Božju providnost i blizinu.

„Zahvaljujemo vam za vjernost u teškoćama, za molitve koje je samo Bog čuo, za žrtve o kojima niste govorile i za osmijehe kojima ste ohrabrivale druge. Vaš je život priča o Božjoj vjernosti koja je kroz darovano vrijeme postala pročišćena iskustvom strpljivosti i bezbrojnim djelima ljubavi“, naglasila je s. Franka.

Foto: Ktabkbih.net

Potom je pročitana i čestitka vrhovne predstojnice s. Veronike Verbič i sestara iz Generalne kuće.

Proslava je u radosnom ozračju nastavljena u samostanskoj blagovaonici, gdje su se okupljeni zadržali u ugodnom druženju, razgovoru i pjesmi.

Tijekom zajedničkog objeda u ime jubilantkinja prigodnim se riječima obratila s. Pija. Iskreno je zahvalila provincijskoj predstojnici, gvardijanu, obitelji, prijateljima i svim sestrama na iskazanoj ljubavi, molitvama i radosti kojom su uveličali njihov sedamdesetogodišnji hod s Gospodinom, objavljeno je na mrežnoj stranici Provincije Svete Obitelji Školskih sestara franjevki Krista Kralja.

Ktabkbih.net

Javni novac u američkim džepovima: Otkriveni milijunski ugovori Banje Luke i Washingtona

Lobističke tvrtke angažirane u Sjedinjenim Američkim Državama ispostavile su Vladi Republike Srpske i krugu Milorada Dodika račune u ukupnom iznosu od oko 4,2 milijuna dolara, odnosno približno 7,3 milijuna KM. Podaci se temelje na izvješćima objavljenim u američkom registru stranih agenata.

Prema dostupnim informacijama, sredstva su namijenjena lobističkim aktivnostima čiji je cilj unaprjeđenje političkih i međunarodnih pozicija Republike Srpske i njezina vodstva u SAD-u.

Milijuni dolara za lobističke tvrtke

Među tvrtkama koje su ispostavile račune nalazi se RRB Strategies, koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojević. Prema izvješćima, ta je tvrtka fakturirala 700.000 dolara za svoj angažman, dok je dodatnih 167.500 dolara predviđeno za tvrtku Subject Strategic American Solutions, navedenu kao njezina podizvođača.

Republika Srpska je, prema ranije potpisanom ugovoru, tvrtki RRB Strategies već isplatila 832.000 KM.

Tvrtka DCI Group AZ, LLC, koja je radila za više klijenata, uključujući Vladu RS-a, prijavila je ukupne lobističke aktivnosti vrijedne više od 6,35 milijuna dolara. Na angažman koji se odnosi na Republiku Srpsku otpada približno dva milijuna dolara.

Stokes Strategies LLC ispostavio je račun od 500.500 dolara. Prema ranijim izvješćima, vlasti RS-a su toj tvrtki prethodne godine plaćale mjesečnu naknadu od 112.000 KM.

Dodatne račune dostavile su i druge lobističke kuće. Lucas Compton LLC fakturirao je 368.187 dolara, dok je Zell & Associates International Advocates LLC prijavio 267.000 dolara. Tvrtka Continental Strategies LLC ispostavila je račun od 210.000 dolara, a njezin ugovor predviđa mjesečnu naknadu od 35.000 dolara.

Lobiranje povezano s posjetom Trumpovih suradnika Banjoj Luci

Lobističke aktivnosti u SAD-u našle su se pod dodatnom pozornošću nakon izvješća o posjetu Banjoj Luci dvojice političkih suradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, uoči izbora 4. listopada.

Prema pisanju američkih medija, uključujući The New York Times, njih su dvojica boravila u Banjoj Luci kako bi pružila pomoć vlastima Republike Srpske. Njihov angažman, prema medijskim izvješćima, uključivao je i savjetovanje o izbornim pravilima te opremi za glasovanje.

Portal Semafor objavio je da je u organizaciji putovanja sudjelovala lobistička tvrtka Continental Strategies, koju je angažirala Republika Srpska.

Posebnu pozornost izazvala je činjenica da su LaCivita i Blair povezani s političkim fondom MAGA Inc., koji podržava Trumpa i republikanske kandidate. Trump se nakon objave priče javno distancirao od dvojice suradnika i poručio da će ih otpustiti ako utvrdi postojanje sukoba interesa.

Javna sredstva i politički interesi

Angažman američkih lobističkih tvrtki otvara pitanja o načinu korištenja javnog novca Republike Srpske, učincima takvih ugovora i odnosu između lobističkih aktivnosti i političkih interesa vodstva entiteta.

Vlasti Republike Srpske godinama angažiraju tvrtke u SAD-u radi predstavljanja svojih političkih stajališta i ostvarivanja kontakata s američkim političkim i institucionalnim krugovima.

Najnoviji računi pokazuju razmjere financijskih izdvajanja za te aktivnosti. Koliki su konkretni politički rezultati ostvareni tim novcem, međutim, nije moguće zaključiti samo na osnovi iznosa prijavljenih u lobističkim izvješćima.

Raport.ba

Vala ti Bože opet ADEZE

Foto: AI / OTPOR.Media

Nije nama loše koliko mislimo… Zapravo, koliko mislimo, i dobro nam je.

Završio je još jedan praznik birokracije, prebrojavanja listića i velikih govora pod zastavama. Dok Središnje izborno povjerenstvo zbraja postotke, skenere i glasove na razini države, entiteta i kantona, u našem malom mistu podno Radovnja maske su konačno pale.

Pročitao sam proteklih dana hrpu analiza, različitih mišljenja, teorija zavjere i svakakvih gluposti o netom završenim izborima. Proveo sam taj izborni dan na terenu kao promatrač. Mogao bih o tome napisati kilometarski tekst i secirati svaku nepravilnost, no umjesto trošenja riječi na tehničke detalje, radije se pitam o onih 60% ljudi koji se nisu potrudili ustati iz fotelje i doći na biralište.

Zašto je većina glasača ostala kod kuće?

Ostali su jer su ih godinama uvjeravali da se ništa ne može promijeniti i da su svi političari isti. Ali nisu. Na svim listama bilo je kvalitetnih, poštenih, vrijednih i moralnih ljudi. Međutim, u sustavu koji je postavljen tako da izbore dobivaju uglavnom oni koji na dobro poznate načine „animiraju“ svoje glasačko tijelo, poštenje teško prolazi.

A glasači kao glasači. U eri digitalnog doba, pametnih telefona, umjetne inteligencije i društvenih mreža, kada svi u selu znaju tko je s kim, gdje i kada – mi u Bosni i Hercegovini dočekamo više od 400.000 nevažećih listića! Izgleda da je zamršeni izborni inženjering namjerno napravljen tako da popunjavanje običnog kružića na papiru našem čovjeku postane teža matematika od ispunjavanja dobitnog listića u obližnjoj kladionici. Čudan smo sustav stvorili.

Velika “pobjeda” i još veća obećanja

No dobro, glavu gore, srećom pa su „naši“ opet dobili izbore.

Napokon smo dobili “povijesnu priliku” da riješimo sve ono što nas muči već desetljećima. Darijana je kao kandidatkinja Dragana Čovića postala predsjednica svih Hrvata.

I sad kada su Dragan i njegovi zasjeli s punim legitimitetom, javno očekujem da odmah i bez odgađanja provedu ono što godinama obećavaju:

-Riješe Izborni zakon jednom zauvijek.

-Osiguraju stvarnu ravnopravnost i jednaku zastupljenost Hrvata u svim institucijama.

-Stanu na kraj kriminalu i korupciji u javnim institucijama i poduzećima.

-Donesu nam ono famozno „europsko“ pravosuđe, profesionalno tužiteljstvo i policiju koja zapravo radi svoj posao.

-Pomognu gospodarstvu tako da se PDV plaća 30. u mjesecu ili tek po naplaćenom računu.

-Smanje doprinose na plaću, povećaju naknadu za djecu.

-Zamrznu akcize, podignu mirovine i spuste zvijezde s neba.

Uz HDZ nam sigurno stižu bolje i sigurnije prometnice, čistije sredine u kojima živimo, zaštićena priroda i izvori vode koje više tko neće natapati smećem i privatnim interesima. Stiže nam efikasnija zaštita od požara, bolje zdravstvo i manje gužve na granicama…

Uostalom, oprostite, malo sam se zanio u pisanju. Kakve gužve na granicama? Pa mi uskoro nećemo ni imati granica! Najkasnije za dvije godine ulazimo direktno u Šengenski prostor i u Europsku uniju. Opće je poznato da nitko ne može ispuniti to što HDZ može obećati.

Realnost iza spuštenih zavjesa i strah od staklene dvorane

Ali dok vi maštate o Šengenu i ravnopravnosti, iza kulisa i spuštenih zavjesa u općini gledam istu onu staru, nepromijenjenu letargiju. Isti oni likovi koji su dobili izbore na krilima „animiranih“ glasača sutra će fino sjesti u vijećničke klupe i složno, uglas, glasovati protiv uvođenja kamera na sjednicama OV Posušje!

U današnje vrijeme, kad se tehnologija koristi na svakom koraku, naša uvažena gospoda bježi od objektiva i javnog prijenosa kao đavao od tamjana. Žive u nadi da će audiozapisom na lokalnom radiju sakriti vlastitu pasivnost, šutnju na sjednicama i mehaničko dizanje ruku. Poruka koju time šalju građanima je jasna: „Imamo što skrivati!“

Gospodo iz zgrade Općine i HDZ-a, mjesecima ste pisali priopćenja, udarali ad hominem na moju obitelj i ulijetali prljavo u moje privatne prostore, misleći da će pritisak upaliti i da ću se povući. Promašili ste cijelu tablu. Metode zastrašivanja nisu me pokolebale, dapače. Ljestvicu transparentnosti digli ste u nebesa, a sad se u toj vašoj dvorani pali novi reflektor. Ulazak u Općinsko vijeće za mene nije skupljanje paušala i naknada, nego preuzimanje mikrofona u ime svih zakinutih žitelja Posušja.

Obećanje – ludom radovanje

Na prvu sjednicu donosim službeni Prijedlog izmjene Poslovnika za uvođenje videoprijenosa sjednica uživo. S obzirom na to da je prije više od pola godine predsjednik OV Posušje Mario Knezović obećao mom kolegi Miliju izravan prijenos sjednica vijeća, a to obećanje do danas nije ispunio, ovaj ću put tražiti sve napismeno. Od praznih razgovora očito nema rezultata.

Ovo nije borba za unutarstranačke bodove ili prolazne pozicije, ovo je borba za pravo na istinu. Sve materijale, ugovore, sporne odluke i dokumente do kojih dođem kao vijećnik, stavit ću na uvid javnosti i svim neovisnim medijima. Moj ulazak u vijećničku govornicu postaje stalna, neovisna unutarnja kontrola institucija.

Gospodo iz općinskog HDZ-a, čestitam vam na pobjedi. A sad se spremite, jer vaše predstave iza zatvorenih vrata više neće prolaziti u tišini. U svojim proglasima označili ste me kao glavnu metu – hvala na ukazanom povjerenju. Nastojat ću opravdati ulogu beskompromisnog korektiva ove vlasti i zadržati je.

Vidimo se na sjednicama OV Posušje. I zapamtite, ako ste dobili izbore, niste kupili mir i tišinu za sljedeće godine… Otvorit ćemo pitanja od sigurnosti djece do transparentnog rada mjesnih zajednica, kao i različitih udruga.

Tek smo počeli!

TEŠKE BOJE NAŠE REALNOSTI

Otišao je čovjek koji je pjevao onako kako je živio – ogoljeno, teško i do kosti iskreno. Dok se politička birokracija igra brojkama, postocima i skenerima, naša se stvarnost ponovno boji u one njegove, najteže boje.

„Domoljublje je kad voliš svoju zemlju. Ja ne želim krasti, želim pridonositi i stvarati, a ne uništavati!“
(Posvećeno Goranu Baretu, 1965. – 2026.)

Bare je davno raščistio pojam domoljublja iz kojeg naša uvažena gospoda desetljećima crpi svoje privatne milijune.

Dino Tolić / OTPOR.Media
Kontakt autora: [email protected]

Grad Široki Brijeg polaže kamen temeljac za Srednju strukovnu školu

U ponedjeljak, 12. listopada u kompleksu nekadašnje Duhanske stanice u Širokom Brijegu u 11 sati bit će svečano položen kamen temeljac za izgradnju objekta Srednje strukovne škole Široki brijeg.

Na lokaciji buduće škole završeni su pripremni zemljani radovi, a polaganjem kamena temeljca službeno će započeti izgradnja objekta koji će imati kapacitet za 700 učenika u jednoj smjeni.

Riječ je o važnom projektu za Široki Brijeg, kojim se stvaraju bolji uvjeti za strukovno obrazovanje mladih, a kompleks nekadašnje Duhanske stanice dobiva novu namjenu.

Grad Široki Brijeg

123...1.554Stranica 2 od 1.554