Naslovnica Blog Stranica 3

ROBERT VIDOVIĆ NE PRIHVAĆA KAZNU OD 5.000 KM: Tvrdi da više ne sjedi u drugoj fotelji!

Generalni sekretar Vijeća ministara Robert Vidović koristi „Volkswagen Arteon“ koji je za službene potrebe kupljen u firmi M.R.M. u kojoj je zaposlen njegov brat Ivan Vidović (Foto: CIN)

Nakon što je portal OTPOR.Media prenio informaciju da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH izreklo generalnom tajniku Vijeća ministara BiH Robertu Vidoviću novčanu kaznu od 5.000 KM te mu naložilo da u propisanom roku odstupi s jedne od dviju javnih dužnosti koje, prema ocjeni Povjerenstva, istodobno obnaša, uslijedila je njegova reakcija.

Vidoviću se, čini se, nije svidjela ni odluka Povjerenstva ni činjenica da je OTPOR.Media o izrečenoj sankciji izvijestio javnost. U svojem priopćenju osporava zakonitost odluke, tvrdi da mu je mandat u Upravnom odboru FIPA-e istekao još 10. ožujka 2025. godine te najavljuje sudsko osporavanje kazne, ali i prijave radi preispitivanja zakonitosti rada samog Povjerenstva.

KAD FOTELJA PRIRASTE SRCU: HDZ-ov Vidović odbija odstupiti, Povjerenstvo naložilo hitnu ostavku

Vidovićevo priopćenje prenosimo u cijelosti, a ostaje vidjeti hoće li izrečena kazna od 5.000 KM i nalog za napuštanje jedne od dviju dužnosti opstati pred Sudom BiH.

Povodom odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i medijskih natpisa koji su uslijedili, smatram važnim javnosti iznijeti nekoliko činjenica koje su od ključnog značaja za razumijevanje cijelog slučaja u cilju zaštite zakonitosti, pravne sigurnosti i svog profesionalnog integriteta i digniteta institucije koju predstavljam.

Iako mi Odluka još nije službeno uručena, već iz javno dostupnih informacija proizlazi niz ozbiljnih pravnih pitanja koja ću, zajedno sa cjelokupnom dokumentacijom, osporavati pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Prije svega, moj mandat u Upravnom odboru FIPA-e istekao je 10.03.2025. godine. Od tada ne sudjelujem u radu Upravnog odbora niti donosim odluke, što je Povjerenstvu uredno i dokumentirano.

Činjenica da Vijeće ministara BiH još uvijek nije imenovalo nove članove UO FIPA-e koji dolaze u ime Vijeća ministara BiH ne može sama po sebi značiti da osoba kojoj je mandat istekao i dalje obnaša tu dužnost.

Zbog toga se sasvim legitimno postavlja jednostavno pitanje kako mogu podnijeti ostavku i otkloniti sukob interesa na članstvo u tijelu čiji sam mandat već izgubio istekom roka na koji sam imenovan.

Jednako je važna činjenica da je Povjerenstvo donijelo odluku bazirajući se isključivo na članak 6. st. (1) Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH koji propisuje „Nositelj javne dužnosti obavlja samo jednu javnu dužnost, osim ako je zakonom ili drugim propisom drukčije propisano“ uz potpuno zanemarivanje jasnih zakonskih odredbi – prije svega članka 6. stavka (6) Zakona, koji izričito propisuje „da članstvo u radnom tijelu ili povjerenstvu koje osniva institucija na razini BiH ne predstavlja obavljanje dvije ili više javnih dužnosti“ – Na tu zakonsku odredbu ukazano je i u aktu Ministarstva pravde BiH, kao predlagatelja Zakona koji je dostavljen Povjerenstvu, a što je Povjerenstvo također zanemarilo.

Tvrdnje da se funkcija „stvarno konzumira“ bez valjanog mandata i formalne odluke predstavljaju pravni apsurd.

Posebno želim ukazati na tijek postupka pred samim Povjerenstvom.

Povjerenstvo je o mom predmetu raspravljalo jedanaest puta. Na 20. sjednici održanoj 1.4.2026. godine jednoglasno, sa svih sedam glasova, usvojilo stav da nisam u sukobu interesa odbijajući Nacrt Odluke pripremljen od strane stručnih službi, kojom je predloženo da sam u sukobu interesa, te zadužilo članicu Povjerenstva da pripremi za sljedeću sjednicu nacrt Odluke o obustavi postupka.

Nakon toga se o istom predmetu ponovno raspravljalo i odlučivalo, što otvara ozbiljna pravna pitanja pravne sigurnosti, dosljednosti postupanja i razloga zbog kojih je ranije jednoglasan stav Povjerenstva ponovno doveden u pitanje.

Pored toga, otvara se i pitanje zastarnih rokova propisanih člankom 31. stavak (5) i (6) Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, imajući u vidu duljinu trajanja i višekratno razmatranje ovoga predmeta.

Dodatno, javnost ima pravo znati da postoje ozbiljna pravna pitanja vezana uz ispunjavanje zakonskih pretpostavki za konstituiranje i rad samog Povjerenstva o čemu postoje službeni akti institucija Bosne i Hercegovine posebno u kontekstu procedure izbora prvog predsjedatelja Povjerenstva pred Parlamentarnom skupštinom BiH propisane člankom 25. stavku (4) Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine.

Postavlja se također jednostavno pitanje kako Povjerenstvo uopće radi, tko je imenovao prvog predsjedatelja ako postupak pred Parlamentarnom skupštinom BiH nije okončan, tko saziva sjednice i potpisuje akt, i sl.

Upravo zbog svega navedenog, obavještavam javnost, da ću zaštitu svojih prava, profesionalnog integriteta i zakonitosti postupanja Povjerenstva zatražiti od nadležnih pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine, u cilju utvrđivanja nezakonitosti i poništenja odluke Povjerenstva, te podnijeti prijave kako bi se ispitala zakonitost rada i odgovornosti.

Očekujem da pravosudne institucije Bosne i Hercegovine profesionalno i nepristrano ispitaju sve okolnosti ovog slučaja i uvjeren sam da će zakonitost mog postupanja biti potvrđena, a nikako na temelju senzacionalističkih interpretacija unaprijed izveden zaključak.

mr. Robert Vidović
Generalni tajnik Vijeća ministara BiH

Hoće li ostati ‘držači ljestvi’ HDZ-u BiH ili početi graditi svoj prepoznatljivi identitet i autohtone politike?

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ponovno je pokazala kako je neprikosnovena u hrvatskom glasačkom tijeku u našoj zemlji. I pored uvođenja modernih tehnologija i sasvim sigurno poštenijih i transparentnijih izbora HDZ BiH je ‘do nogu’ potukao oporbu.

Razlozi su za to višestruki – razvijena infrastruktura, višedesetljetna vlast, prava pravcata vojska uhljeba po javnim ustanovama i javnim poduzećima koja bi bez ‘partijskih knjižica’ bila na ulici, ‘partijska diktatura’, zastrašivanja… Međutim, sasvim je jasno i kako većina običnih žitelja koji izlaze na izbore ipak zaokružuju HDZ BiH. Zbog čega? Možda je najbolje da na to pitanje odgovore traži psiho-socijalna znanost.

Gdje je u svemu hrvatska oporba u BiH? Još uvijek u mraku, piše Dnevni list.

Loši rezultati na izborima

Naime, i nakon ovih izbora njih kao i da nema. Istini za volju, u Hercegbosanskoj županiji su ostali važan politički faktor koji će možda ponovno biti vlast. U svim drugim županijama, Federaciji, Republici Srpskoj i državi ima ih ‘u promilima’. Kao takvi nisu nikakav politički faktor i poprilično će i dalje biti na marginama političkog života.

Njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ostao je daleko iza kandidatkinje HDZ-a BiH, u Zastupnički dom Parlamenta FBiH ulaze tek četiri njihova zastupnika (ukupno ih je 98 u tom zakonodavnom tijelu), a u Zastupničko dom Parlamentarne skupštine BiH dobili su jedan kompenzacijski mandat (tu sjede 42 zastupnika).

Po županijskim skupštinama u županijama s većinski hrvatskim narodom također su marginalna politička opcija koja ni u jednoj nije niti izbliza krucijalna za formiranje vlasti (osim spomenute HBŽ). Naravno, to ne znači da u nekima mogu u vlast u različitim političkim kombinacijama.

Nisu ni pokušali izaći iz sjene HDZ-a BiH

Razloga za to, kao i za dominaciju HDZ-a BiH, ima mnogo, ali u ovom osvrtu držati ćemo se jednog, vjerojatno i najvažnijeg. Stranke s hrvatskim predznakom koje se natječu u bh. političkoj utakmici nikada istinski nisu ni pokušale izaći iz sjene HDZ-a BiH.

Vrlo dobro svih proteklih godina paze da se ne zamjeraju HDZ-u tamo gdje ove najviše boli. Kada se i upuste u kritike one su većinom na općenitoj ravni i uvijek se relativizira uloga HDZ-a BiH stavljajući i druge u tu jednadžbu. Nadalje, i kada su se pojavljivale prigode da ‘pokažu zube’, odnosno svoju autohtonu politiku to nisu činile.

U proteklom mandatu kada se i entitetska i državna vlast držala na klimavim nogama hrvatske oporbene stranke u pravilu nisu išle ‘niz dlaku’ HDZ-u BiH. Glasanja su uvijek kada je to bilo ‘škakljivo’, odnosno kada je njihov glas mogao presuditi da neke stvari koje HDZ BiH zagovara prođu ili ne, išla na stranu onoga za što je bio HDZ BiH.

Na taj način su samo stvarali sliku da su ‘držači ljestvi’ HDZ-ovim politikama. Logično je da glasači ne trebaju proxyje za HDZ-ove politike, nego će onda izravno dati glas toj stranci. Zbog čega bi glasali za nekoga drugog samo da je taj na proračunu, a provodi sličnu ili istovjernu politiku kako to radi HDZ BiH?

Ono što je svakako još jedna otežavajuća okolnost za provođenje autohtonih politika oporbenih stranaka s hrvatskim predznakom jeste nepostojanje jasnih ‘pravila igre’ u kojim Hrvati više neće imati straha da će im netko drugi birati predstavnike u vlasti. U takvoj situaciji jasno je kako su i te stranke bile ograničene u svom djelovanju i moglo se činiti da u svemu slijede HDZ BiH.

Međutim, i nakon Općih izbora mogu se već čuti glasovi pojedinih oporbenih stranaka s hrvatskom predznakom kako se ‘nude’ HDZ-u BiH, iako su politički marginalne. To im sasvim sigurno neće pomoći da krče svoj politički put.

Ukoliko je tim strankama jedini cilj da svoje čelnike i uski krug najviđenijih članova ‘ugura’ na općinske, gradske, federalne ili državne proračune onda su u tom uspješni. U svemu drugome, sasvim sigurno, nisu. Politika je igra pobjednika i gubitnika, a one su uvijek do sada bili gubitnici.

Veliko je pitanje hoće li ikada i biti uspješne ukoliko nastave s dosadašnjim načinom djelovanja. Nažalost. Jer Hrvati vape za političkim pluralizmom i otvorenom demokratskom utakmicom. Naravno, paralelno s novim Izbornim zakonom BiH i jasnim ‘pravilima igre’ i zaštitom prava svih konstitutivnih naroda i žitelja ove zemlje.

Dragan Bradvica / Dnevni.ba

SKENERI STIGLI, 10.000 GLASOVA NESTALO: Što se dogodilo Dariu Knezoviću?

Četiri godine, gotovo isti birački prostor i isti političar. Brojke, međutim, izgledaju kao da govorimo o potpuno različitim kandidatima.

Dario Knezović na Općim izborima 2022. godine bio je kandidat HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u izbornoj jedinici 10, koju čine Posušje, Ljubuški, Grude i Široki Brijeg.

Bio je tek četvrti na kandidacijskoj listi.

To mu, međutim, nije smetalo da osvoji čak 13.183 preferencijalna glasa. To je predstavljalo 40,06 posto svih glasova koje je dobila HDZ-ova lista u toj izbornoj jedinici. Sa nešto više od 13 tisuća preferencija Knezović je tada bio drugi kandidat HDZ-a na listi i jedan od kandidata s najvećim brojem preferencijalnih glasova za Parlament FBiH.

Četiri godine poslije potpuno drukčija slika

Na izborima 2026. Knezović više nije četvrti, nego prvi na listi HDZ-a BiH za Skupštinu Zapadnohercegovačke županije. Dakle, dobio je politički možda i najbolju moguću početnu poziciju.

Ali preferencijalnih glasova više nema 13.183. Ima ih 3.189.

Prema trenutačnim preliminarnim rezultatima, to predstavlja 15,19 posto glasova HDZ-ove liste, a Knezović je po broju preferencija tek treći među 28 kandidata HDZ-a BiH.

U četiri godine nestalo gotovo 10.000 preferencija

Matematika je vrlo jednostavna.

Godine 2022. – 13.183 glasa.

Godine 2026. – 3.189 glasova.

Razlika – 9.994 glasa.

Pad – približno 75,8 posto.

Još je zanimljivije kada se pogleda udio unutar vlastite stranke.

Knezović je 2022. imao preferenciju na 40,06 posto glasova HDZ-ove liste. Danas je na 15,19 posto.

Dakle, nije riječ samo o tome da je na izbore izašlo manje ljudi ili da je sama stranka osvojila manje glasova. HDZ-ova lista 2022. u izbornoj jedinici 10 dobila je 32.911 glasova, dok 2026. HDZ za Skupštinu ŽZH trenutačno ima 20.997.

Stranački rezultat smanjen je za približno 36 posto. Knezovićev osobni rezultat smanjen je za gotovo 76 posto.

A 2018. imao je još više

Kada se pogleda još jedan izborni ciklus unatrag, priča postaje još zanimljivija.

Dario Knezović je 2018. za Parlament FBiH osvojio čak 14.218 preferencijalnih glasova, odnosno 51,57 posto glasova svoje liste.

Dakle:

2018.godina – 14.218 glasova.

2022.godina – 13.183 glasova.

2026.godina – 3.189 glasova.

Godinama je više od deset tisuća birača, barem prema službenim rezultatima, uz HDZ označavalo upravo Darija Knezovića.

Stigli skeneri

Opći izbori 2026. održani su uz primjenu sustava biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.

Središnje izborno povjerenstvo BiH ranije je navelo kako je cilj projekta uvođenja novih tehnologija sigurniji, transparentniji i učinkovitiji izborni proces.

To, naravno, ne znači da razlika u Knezovićevim rezultatima sama po sebi dokazuje bilo kakvu izbornu krađu 2022. godine, ali postoje dobre indicije koje vode ka tome jer postoje video zapisi koji su zabilježili kako su se “trpali” glasovi pojedinim kandidatima iza 19 sati a koje je OTPOR u to vrijeme javno objavljivao.

Postoji i još jedna važna razlika: Knezović je 2022. bio kandidat za Parlament FBiH, a 2026. za Skupštinu ŽZH. Iako se teritorijalno radi praktično o istom području – Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama i Posušju – riječ je o različitim izbornim razinama, različitim listama i različitom broju kandidata.

Ali čak i uz sve to ostaje pitanje koje brojke same nameću. Kako kandidat koji je 2018. imao 14.218, a 2022. godine 13.183 preferencijalna glasa, četiri godine poslije, kao prvi čovjek stranačke liste i šef HDZ BiH u Širokom Brijegu, završava na svega 3.189?

Posebno jer HDZ u ŽZH nije doživio politički slom.

Naprotiv. Stranka i dalje uvjerljivo dominira županijom, samo su nestale Knezovićeve preferencije.

I zato bi možda najvažnije pitanje nakon ovih izbora trebalo glasiti:

Jesu li se birači preko noći predomislili o Dariju Knezoviću ili su skeneri samo pokazali koliko su stvarne preferencije pojedinih kandidata drukčije od onoga što smo gledali prethodnih izbornih ciklusa?

Odgovor na to pitanje sama statistika ne može dati.

No, razlika između 13.183 i 3.189 glasova dovoljno je velika da se mora postaviti pitanje: kako jedan Darijo Knezović i dalje ima obraza baljezgati gluposti i uvjeravati ljude oko sebe da je veći papa od Pape?!

Mili Marušić / OTPOR.Media
kontak autora [email protected]

Simbol šutnje i majstor preživljavanja: Tko je zapravo Dario Knezović?

OD ZAPOVJEDNIKA DO NARKOBOSA: Bivši šef HVO-a Konjic osuđen za međunarodni šverc kokaina iz Ekvadora!

Zdravko Šagolj, nekadašnji zapovjednik HVO-a u Konjicu poznatiji pod nadimkom “Piske”, osuđen je danas pred Sudom Bosne i Hercegovine na zatvorsku kaznu od dvije godine i deset mjeseci za kazneno djelo neovlaštenog prometa opojnim drogama.

Prema optužnici, koju je Sud BiH potvrdio 25. lipnja ove godine, navodi se da je Šagolj pristupio skupini za organizirani kriminal, koju je organizirao B. P. zajedno s D. M. i drugim njima poznatim osobama, u razdoblju od listopada 2019. pa do kraja ožujka 2021. godine, na teritoriju BiH, Republike Srbije, potom na području zemalja Europske unije, točnije Grčke, Slovačke i Hrvatske, te Ekvadora u Južnoj Americi.

“Svjesni zabranjenosti svog djelovanja i htijući to, a s ciljem ostvarivanja protupravne imovinske koristi, skupina je pripremala i vršila neovlašteni promet opojnom drogom kokain, međunarodnu prodaju i prijenos opojne droge, nuđenjem na prodaju, kupnjom i prijevozom opojne droge te posredovala u međunarodnoj prodaji i kupnji droge kokain, koju su nabavljali na teritoriju Ekvadora u Južnoj Americi radi njezine daljnje preprodaje u Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i drugim zemljama EU-a, pri tome koristeći posebno podešene telefone s instaliranim aplikacijama Sky ECC, namijenjene za ostvarivanje zaštićene i kriptirane komunikacije”, navelo je Tužiteljstvo BiH.

Dalje se navodi da je optuženi Šagolj pristupio navedenoj skupini za organizirani kriminal, pa je u sastavu skupine, svjesno i htijući to, imao ulogu koordinirati i osigurati siguran prolaz kontejnera s voćem u kojima je bila skrivena opojna droga kokain, koja je prevožena iz Ekvadora preko luke Pirej u Grčkoj do luke Ploče u Hrvatskoj. Također, povezao je organizatore skupine i posredovao između njih i Z. E., carinika u luci Ploče, čija je uloga u okviru navedene skupine bila da kao carinski službenik za kontrolu rizika u luci Ploče prilikom carinskog postupka u Hrvatskoj ne obavi dužnost pregleda kontejnera koju je dužan obaviti, s ciljem da opojna droga bude dalje prevezena do teritorija Bosne i Hercegovine putem tvrtki za prividnu djelatnost trgovine voćem i povrćem.

Sud Bosne i Hercegovine u lipnju je ove godine osudio Šagolja u odvojenom postupku na zatvorsku kaznu od šest godina. Šagolj je proglašen krivim za višestruka teška kaznena djela, uključujući neovlašteni promet oružjem i trgovinu narkoticima.

OTPOR.Media

POLITIČKA TRGOVINA U ŽZH: Mandat za Dom naroda je na stolu, a riječ “izdaja” već lebdi u zraku!

Iako službeni rezultati Općih izbora 2026. godine još nisu objavljeni, već sada je izgledno kako će oporba u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke imati šest zastupničkih ruku, što bi trebalo biti dovoljno za izbor jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Budući da se iz Skupštine ŽZH-a biraju četiri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, pet oporbenih zastupnika iz reda hrvatskog naroda moglo bi zajedničkim dogovorom osigurati izbor jednog hrvatskog izaslanika.

Prema preliminarnim izbornim rezultatima, oporbu bi u novom sazivu Skupštine ŽZH-a trebali predstavljati:

Ante Paponja – HSP AS, HSP BiH i HB

Zvonko Jurišić – HSP BiH

Josip Pinjuh – HDZ 1990

Ljilja Pirić – HDZ 1990

Tomislav Bandić – HRS

Antonija Banožić – HRS

Hoće li se ponoviti scenarij iz prethodnog saziva?

Dosadašnja politička praksa pokazala je kako je HDZ BiH uspijevao osigurati sve mandate za Dom naroda Parlamenta FBiH, unatoč tome što je oporba imala dovoljno zastupnika za izbor vlastitih izaslanika.

Jedan od razloga takvog raspleta, prema kritikama oporbe, bila je dodjela profesionalnog statusa pojedinim zastupnicima, čime je HDZ BiH osiguravao njihovu političku potporu.

Nakon prethodnih izbora, u sazivu Skupštine ŽZH-a 2022. – 2026., svi zastupnici osim Antonije Banožić i Tomislava Bandića podržali su HDZ BiH prilikom izbora izaslanika u Dom naroda. Tako oporba, unatoč mogućnosti osvajanja dvaju mandata, na kraju nije dobila nijedan.

Šest zastupnika, jedan mandat i pitanje političke dosljednosti

Novi saziv Skupštine ŽZH-a sada otvara priliku da oporbene stranke postignu dogovor i zajednički izaberu barem jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Takav bi dogovor bio i prvi ozbiljniji pokazatelj njihove spremnosti na zajedničko političko djelovanje, ali i test dosljednosti predizbornim porukama o suprotstavljanju dugogodišnjoj vlasti HDZ-a BiH.

Hoće li se ponoviti već viđeni scenarij, u kojem HDZ BiH uz pomoć dijela oporbe dolazi do svih mandata, ili će ŽZH napokon dobiti izaslanika koji nije pod političkom kontrolom vladajuće stranke, trebalo bi biti poznato uskoro.

Zdenka Bošnjak / OTPOR.Media
kontak autora [email protected]

60 POSTO GRAĐANA KAPITULIRALO: “Dopustili ste da manjina vlada, ovo je sramota i slučaj za međunarodne sociologe!”

Miljenko Prskalo, rodom iz Širokog Brijega, istaknuti je hrvatski rodoljub, poduzetnik i humanitarac koji je, unatoč dugogodišnjem životu u iseljeništvu, ostao duboko povezan sa svojim domovinskim korijenima. Kao član Predsjedništva Hrvatskog svjetskog kongresa i Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta te nositelj priznanja „Red hrvatskih vitezova dr. Franjo Tuđman“, svoj je društveni angažman posvetio povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske, očuvanju nacionalnog identiteta i humanitarnom radu. Kroz čitav život vodi se načelima poštenja i međusobnog poštovanja, nastojeći konkretnim djelima i pomoći zajednici ostaviti trajan trag vjeran svom rodnom kraju i hrvatskom narodu.

Novom objavom, Prskalo se oglasio sa snažnom postizbornom porukom u kojoj u fokus ne stavlja političke pobjednike ni gubitnike, već zabrinjavajući fenomen izborne apatije i šutnje većine građana. Osvrćući se na iznimno nisku izlaznost u Širokom Brijegu i BiH, Prskalo poziva stručnjake na dublju analizu ovog društvenog stanja, povlači povijesne paralele o oportunizmu te emotivno poručuje kako su mu ideali, hrabrost i čista savjest uvijek ispred osobnih interesa, podsjećajući da vlast i mandati prolaze, ali “obraz ostaje”.

Priopćenje u cijelosti prenosimo:

Nisam se više mislio oglašavati nakon izbora. Pobjednicima sam već čestitao i kratko rekao svoje mišljenje. Ali nakon svega što gledam i čitam, osjećam potrebu reći još nešto.

Ne govorim više ni o pobjednicima ni o gubitnicima. Govorim o nama.

U Širokom Brijegu na izbore je izašlo nešto više od 40 posto birača, a na razini BiH izlaznost je bila slična. Dakle, više od polovice birača ostalo je kod kuće.

I zato kažem:

OVDJE IMAJU POSLA SOCIOLOZI, POLITOLOZI I RAZNI DRUGI STRUČNJACI!

Jer pogledajmo taj fenomen:

oko 60 posto ljudi ostane kod kuće, oko 40 posto izađe na izbore, a onda manji dio ukupnog biračkog tijela odlučuje o vlasti svih nas.

I još nevjerojatnije – 36 godina i više mijenjaju se izbori, kandidati, slogani i okolnosti, ali obrazac ostaje vrlo sličan.

Vjerovali ili ne:

TO JE FENOMEN KOJI ZASLUŽUJE I MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE.

Ne govorim ovo da bih umanjio nečiju pobjedu. Pobjednicima čestitam. Tko je dobio više glasova među onima koji su izašli, pobijedio je i to treba poštovati.

Ali ne mogu slaviti činjenicu da je toliko ljudi ostalo kod kuće.

Meni to nije slavlje. Meni je to alarm.

A sada ono što mi pojedini zamjeraju.

Kažu: „Miljenko, što ti ovo treba? Imaš sve u životu. Zašto se zamjeraš ljudima?“

A ja pitam:

Zar čovjek mora nešto izgubiti da bi smio imati stav?

Ne govorim zbog funkcije, novca ili osobne koristi. Govorim jer vjerujem u ideale, savjest i pravo čovjeka da misli svojom glavom.

Ja više volim ideale nego interese.

I ne zamjeram nikome što misli drugačije. Demokracija upravo tome služi.

Ali nemojte ni vi nama zamjerati što ne šutimo.

A onda dolazim do onoga što mene posebno boli.

U našem povijesnom sjećanju postoji tvrdnja:

„10 posto je progonilo, a 90 posto Širokobriježana je iz straha šutjelo.“

A danas gledamo nešto što je meni gotovo nevjerojatno:

„Oni koji su tada bili dio tih 10 posto, ili njihovi nasljednici, danas pale svijeće svojim nekadašnjim žrtvama. A onih drugih 90 posto ponovno šuti.“

E, TO JE ZA MENE FENOMEN.

Ne govorim ovo iz mržnje. Govorim jer se pitam kako je moguće da tako brzo zaboravimo gdje je tko stajao.

Danas je lako zapaliti svijeću kada više nema opasnosti.

Lako je stati uz žrtvu kada je to sigurno.

Ali čovjek se ne dokazuje kada je sigurno biti uz većinu.

Dokazuje se kada treba imati hrabrosti stati uz onoga kojega svi drugi napuštaju.

Zato želim da o ovome govore stručni ljudi. Sociolozi, politolozi, povjesničari i drugi koji se ozbiljno bave društvom.

Zašto ljudi ne izlaze?

Zašto šute?

Zašto odustaju?

Kako je moguće da toliki broj ljudi prepusti drugima da odlučuju o njihovoj budućnosti?

To nije pitanje jedne stranke.

To je pitanje cijelog društva.

I zato ovaj izborni rezultat za mene nije kraj.

Tek sada počinje ozbiljan razgovor.

Pobjednicima čestitam, ali im poručujem: ne uzvisujte se u pobjedi.

Onima koji su izgubili: ne ponižavajte se u porazu.

Jer funkcije prolaze.

Mandati prolaze.

Moć prolazi.

Slavlja prođu.

ALI OBRAZ OSTAJE.

I kada jednog dana sve ovo bude iza nas, neće biti najvažnije tko je imao najveću zastavu, najglasnije slavio ili imao najviše fotografija.

Ostat će jedno jedino pitanje:

JESMO LI IMALI HRABROSTI GOVORITI KADA JE BILO NAJTEŽE?

Ja svoj odgovor znam.

Neću šutjeti da bih se nekome svidio.

Neću mijenjati ideale za interese.

Neću mijenjati savjest za funkciju.

I neću se odreći svoga mišljenja samo zato što sam možda u manjini.

Jer možda danas netko ima vlast.

Možda danas netko ima većinu među onima koji su izašli.

Ali postoji jedna većina kojoj nitko ne može pobjeći:

VRIJEME.

A vrijeme na kraju skine sve maske.

Zato neka svatko čuva svoj obraz.

Ja ću čuvati svoj.

I kada me jednog dana netko pita:

„Gdje si bio kada je trebalo govoriti?“

Ne želim reći:

„Šutio sam.“

Želim reći:

„BIO SAM TAMO. GOVORIO SAM. MOŽDA NISAM BIO VEĆINA, ALI NISAM ŠUTIO.“

To je moj izbor.

To je moja savjest.

I to je moj obraz.

Do nekog drugog puta – zdravi i veseli bili!

Miljenko Mida Prskalo

Mladen Bebek modernizirao MUP ŽZH?

Pogledajte modernizaciju MUP-a ŽZH nakon ere letećeg ministra Mladena Bebeka.

Mladen Bebek, kojeg se posljednjih mjeseci u političkim kuloarima sve češće spominje kao „bivšeg” ministra, očito već razmišlja o tome gdje nastaviti političku karijeru nakon ministarske fotelje.

A iza njega, barem prema informacijama koje stižu iz policijskih redova, ostaje ministarstvo koje se suočava sa sudskim procesima, nezadovoljnim djelatnicima, kadrovskim problemima i pitanjem opremljenosti i brojnosti policijskih službenika.

I onda, pred kraj mandata, stiže spektakularna „ideja“.

Nakon brojnih prozivki portala OTPOR.Media, ministar se sjetio organizirati sistematske preglede policijskih službenika.

BEBEKOVIH 20 DANA – Dok drugi MUP-ovi pokazuju helikoptere i oklopna vozila, MUP ŽZH još čeka sistematske preglede

Sama ideja sistematskih pregleda svakako nije sporna. Naprotiv, zdravlje policijskih službenika trebalo bi biti jedan od prioriteta svakog ozbiljnog MUP-a i resornog ministra.

Ali način na koji je, prema informacijama kojima raspolažemo, cijela priča provedena otvara mnoga pitanja. Navodno je novac unaprijed osiguran za polikliniku Vitalis, ali pritom nije unaprijed jasno definiran jedinstven i obvezan sadržaj sistematskog pregleda za sve zaposlenike. Umjesto standardiziranog pregleda, zaposlenici su, prema našim informacijama, sami birali što će pregledati, a što neće.

Kraj agonije za policajce, šamar za Dom zdravlja: Mladen Bebek posao konačno dodijelio, ali privatnoj poliklinici

Je li to sistematski pregled ili švedski stol zdravstvenih usluga?

-Hoćeš krv – zaokruži krv.

-Nećeš krv – nemoj.

-Hoćeš pregled srca – može.

-Nećeš nešto drugo – preskoči.

Ako je to zaista tako organizirano, onda se postavlja pitanje koji je pametnjaković osmislio takav model i na temelju kojih medicinskih kriterija?

Jer sistematski pregled nije kviz ili anketa u kojoj svatko bira što mu odgovara.

A ONDA – „MODERNIZACIJA“ POLICIJE

Dok se javnosti predstavljaju razne nabave, ulaganja i modernizacija MUP-a ŽZH, OTPOR donosi jednu sasvim drugačiju sliku modernizacije.

Jedna fotografija.

Jedna stolica.

Jedno kućište kompjutora.

Je li ovo slika moderne policije koju nam predstavlja ministar Bebek?

Naravno, jedna fotografija ne može prikazati cijelo stanje MUP-a. Ali upravo zato građani imaju pravo znati gdje je završio novac predviđen za modernizaciju, što je nabavljeno, koliko je plaćeno i što su policijski službenici zaista dobili. Jer nije modernizacija samo staviti novu stavku u proračun.

Modernizacija znači da policajac ima kvalitetnu opremu, vozilo, komunikacijsku opremu, računalo, zaštitnu opremu i uvjete za normalan rad.

Puno zujao, malo meda dao: Odlazi li Mladen Bebek kao jedan od najslabijih ministara MUP-a ŽZH?

A VELJACI?

OTPOR još uvijek očekuje odgovor na pitanja vezana uz zemljište u Veljacima koje se povezuje s ministrom Mladenom Bebekom.

Odgovor smo očekivali od onih kojima smo pitanja uputili, Vedrana Markotića i Damira Kozine. Do danas ga nismo dobili.

A ako odgovora ne bude, to neće značiti da će priča nestati.

Od ministarskog kabineta do 9 duluma: Mladen Bebek otkrio poljoprivredni raj u Veljacima?

Naprotiv, naš portal nastavit će provjeravati dokumente, razgovarati s izvorima i istraživati sve okolnosti koje mogu biti od interesa za javnost.

Jer kada se radi o ministru Bebeku građani imaju pravo znati što je ostavio iza sebe, koliko je to koštalo građane i što se zapravo događalo iza zatvorenih vrata MUP-a ŽZH.

Možda će nova vlast napraviti inventuru. A možda će tada biti jasno da je najveća „modernizacija“ Bebekove ere bila modernizacija stolica i kućišta računala.

KULISE POLITIČKOG MARKETINGA MLADENA BEBEKA: Otvara li MUP ŽZH Edukacijsko-obučni centar bez dozvola i mimo zakona?

Uskoro donosimo i detalje oko Edukacijsko-obučnog centra kojega je Mladen Bebek toliko “modernizirao” da se uopće ne vidi da itko ima u njemu. Izbori su prošli a izgleda i sva ona sjajna obećanja.

OTPOR.Media nastavlja pratiti.

Mili Marušić / OTPOR.Media
kontak autora [email protected]

Ilijana Jelčić nova v.d. predsjednica Čapljinske neovisne stranke nakon odlaska Previšića

Čapljinska neovisna stranka održala je sjednicu Predsjedništva na kojoj je razmotren rad stranke u proteklom razdoblju te je prihvaćena ostavka Pere Previšića na mjesto predsjednika stranke, podnesena na njegov osobni zahtjev.

Pero Previšić podnio ostavku: „Ljudi, izabrali ste i poštujem vašu odluku“

Do izbora novog predsjednika Čapljinske neovisne stranke mjesto vršitelja dužnosti predsjednika obnašati će Ilijana Jelčić gradska vijećnica u GV grada Čapljina i predsjednica kluba vijećnika. Kao aktivna sudionica rada stranke, preuzet će odgovornost za njezino vođenje u razdoblju koje je pred nama.

Izborni rezultat prihvatili smo ozbiljno i svjesni smo poruke koju su nam građani poslali. Vrijeme pred nama iskoristit ćemo za razgovor, analizu i donošenje odluka koje će odrediti daljnji smjer Čapljinske neovisne stranke.

O daljnjim koracima i izboru novog predsjednika javnost ćemo pravodobno informirati.

Čapljinska neovisna stranka

DODIKOVA MREŽA LOBISTA: Članovi obitelji šefice Trumpovog kabineta upleteni u poslove s Vladom RS-a!

Katie Wiles, kći Susie Wiles, šefice kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa, našla se u središtu novih kontroverzi oko lobističkih aktivnosti vlasti RS-a u Washingtonu. Fotografije njezina boravka u RS-u tijekom kolovoza ove godine, ali i poslovne veze tvrtke u kojoj je partnerica s entitetskim vlastima, otvorile su pitanja o mogućem sukobu interesa u neposrednom okruženju američkog predsjednika.

Fotografije je na društvenoj mreži X objavila Evi Kokalari, konzervativna aktivistica bliska pokretu MAGA, koja tvrdi da Katie Wiles već mjesecima radi za interese Milorada Dodika.

Na jednoj od fotografija Wiles pozira na streljani s puškom u rukama, a prema pisanju portala Etto, u njezinu se društvu nalazi ministar unutarnjih poslova RS-a Željko Budimir. Identitet muškarca na fotografiji nije neovisno potvrđen.

Uz fotografiju je objavljena poruka: “Uglavnom posao i malo ozbiljne zabave”, a označen je i službeni profil RS-a.

Na drugoj fotografiji, objavljenoj prilikom odlaska sa zagrebačke zračne luke, Wiles je napisala: “Doviđenja, Srpska. Predivna si!”

Njezina tvrtka ima ugovor s Vladom RS-a

Međutim, mnogo značajniji od samih fotografija jest poslovni angažman Katie Wiles.

Ona je partnerica u američkoj konzultantskoj tvrtki Continental Strategy, koja je registrirana za zastupanje interesa RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema podacima iz američkog registra stranih agenata (FARA), Continental Strategy je 16. veljače 2026. evidentirao Republiku Srpsku kao stranog nalogodavca. Registracija se vodi pod brojem 7545.

Prema ranije objavljenim informacijama o lobističkim ugovorima, Vlada RS-a je u siječnju ove godine s tvrtkom zaključila jednogodišnji ugovor vrijedan 420.000 dolara.

To znači da tvrtka u kojoj kći jedne od najutjecajnijih osoba u Bijeloj kući ima partnersku poziciju istodobno poslovno surađuje s vlastima Republike Srpske.

Ipak, iz dostupnih podataka nije moguće utvrditi koje je konkretne poslove Katie Wiles osobno obavljala za RS niti je li njezin kolovoški boravak bio neposredno povezan s tim ugovorom.

Susret u Bijeloj kući mjesec dana poslije

Dodatnu pozornost izaziva činjenica da je svega nekoliko tjedana nakon boravka Katie Wiles u RS-u, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović održala sastanak s njezinom majkom Susie Wiles u Bijeloj kući.

Susret je održan 21. rujna, uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Cvijanović je nakon sastanka objavila fotografije i poručila da se otvaraju nova vrata suradnje s američkom administracijom.

“Mi definitivno učvršćujemo neka stara prijateljstva, otvaramo neka nova vrata, gradimo nova prijateljstva”, izjavila je Cvijanović, dodajući da su razgovarale i o ekonomskim potencijalima Republike Srpske.

Najavila je i nastavak razgovora u idućih mjesec do mjesec i pol dana.

Kokalari traži odgovore od Trumpa

Evi Kokalari sada javno dovodi u pitanje prirodu ovih kontakata, tvrdeći da postoji potencijalni sukob interesa zbog istodobnih poslovnih angažmana ljudi povezanih s Trumpovom administracijom i njihovih odnosa s vlastima RS-a.

“Ljudi iz regije mi dojavljuju da Katie Wiles već mjesecima radi za Milorada Dodika i ovdje postoji ogroman sukob interesa”, navela je Kokalari.

Ona smatra da bi poslovne veze Katie Wiles mogle biti povezane s pristupom koji je Cvijanović dobila u Bijeloj kući.

Kokalari je pozvala Trumpa da ne uključuje Susie Wiles u odlučivanje o pitanjima koja se odnose na angažmane njegovih političkih suradnika Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira te na Bosnu i Hercegovinu.

Njezine tvrdnje o mogućem posredovanju Katie Wiles u organiziranju susreta u Bijeloj kući, međutim, zasad nisu potkrijepljene javno dostupnim dokazima.

Novi detalj u aferi koja potresa Trumpovo okruženje

Ova priča pojavila se u trenutku kada su američki mediji otvorili pitanje lobističkih angažmana dvojice Trumpovih političkih operativaca, Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, za interese RS-a.

Trump je nakon medijskih objava poručio da je riječ o vanjskim konzultantima koji imaju pravo surađivati i s drugim klijentima, ali je najavio da će preispitati njihove angažmane ukoliko postoji sukob interesa.

Slučaj Katie Wiles otvara dodatnu dimenziju ove afere, jer se više ne radi samo o političkim konzultantima nego i o članu obitelji šefice kabineta Bijele kuće.

Ključno pitanje sada je jest li Katie Wiles, osim poslovnog angažmana u tvrtki koja zastupa interese RS-a, imala bilo kakvu ulogu u uspostavljanju političkih kontakata između vlasti RS-a i vrha američke administracije.

Raport.ba

Darijana Filipović i HDZ BiH kažnjeni zbog zlouporabe djece kako bi prikupili političke bodove

Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) kaznilo je danas HDZ s 4.000 KM zbog toga što je kandidatkinja za članicu Predsjedništva Darijana Filipović objavila video u čijim su kadrovima djeca.

HDZ je kažnjen za zlouporabu djece u političke svrhe, a kaznu od 4.000 KM zbog ovog prekršaja dobila je i Filipović.

Na današnjoj sjednici sankcionirani su te predsjednica i članovi biračkog odbora na biračkom mjestu 025A034 u Osnovnoj izbornoj jedinici Gradačac, koji su na lokalnim izborima 2020. godine u obrazac za zbirne rezultate unijeli pogrešne brojke, odnosno važeće glasove za kandidate i političke stranke.

Predsjednica ovog biračkog odbora Selmina Kukuruzović kažnjena je s 800 KM, dok su članovi odbora Eldar Gluhić, Edin Mehić, Ensar Omeragić i Sead Huseinbašić kažnjeni sa po 600 KM, a svima je izrečena zabrana angažmana na biračkom mjestu i tijelima za provedbu izbora u razdoblju od četiri godine.

Na sjednici je istaknuta sporost Tužiteljstva BiH kojem je kaznena prijava protiv članova biračkog odbora podnesena 2021. godine, dok je ova pravosudna institucija tek polovicom ove godine SIP-u dostavila odluku o neprovođenju istrage.

SIP je danas zaključio središnji birački popis sa stanjem na dan 4. listopada 2026. godine u ponoć, na kojem su ukupno 3.408.524 birača.

OTPOR.Media

1234...1.554Stranica 3 od 1.554