Višegodišnji kriminal zavio je u crno Fortunu, najveću tvornicu obuće u BiH. Najveću štetu trpe radnici koji nemaju mogućnost uvezivanja čak 19 godina radnog staža, a trenutne prilike pokazuju da veliki broj njih uskoro neće otići u mirovinu.
Gračanička tvornica obuće Fortuna do otvaranja stečajnog postupka imala je okvirno 1.300 zaposlenih radnika, a brojne kriminalne aktivnosti, koje su potvrđene sudskim presudama, najveću tvornicu obuće u našoj zemlji dovele su do propasti. Stečaj je otvoren, a do danas nije okončan.
Pilikom pokretanja stečaja 214 Fortuninih radnika je otišlo na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Tuzlanske županije, a riječ je o osobama koje su stekle uvjete za odlazak u penziju ili su proglašene invalidima rada.
Ostali radnici su potpisali ugovore te su prebačeni u Fortunine sestrinske tvrtke za koje će se kasnije ispostaviti da su predstavljale leglo kriminalnih aktivnosti. Svim radnicima danas je zajedničko da im 19 godina nije uvezan radni staž.
Odbor povjerilaca nedavno je donio odluku o prodaji tvornie po cijeni od okvirno 10 milijuna KM. Da se ona i proda po ovoj realnoj tržišnoj cijeni, taj iznos neće biti dovoljan za namirivanje svih potraživanja, koja iznose nešto više od 40 milijuna maraka.
“Svi smo stari radnici koji imamo više od 30 godina radnog staža i sada ćemo ostati bez ičega. On nam neće biti uvezan, tako da sada ni sami ne znamo gdje se nalazimo. U ovom trenutku nas 80 ostvaruje uslove za odlazak u mirovinu, ali to pravo ne možemo ostvariti jer cijena od 10 milijuna KM je znatno ispod onoga koliko ova tvornica vrijedi”, kaže za Klix.ba Rabija Hodžić, predstavnica radnika Fortune u Odboru povjerilaca.
Radnici nam pričaju da je stanje alrmantno, istaknuvši da ne postoji institucija na svim nivoima u BiH na čija vrata nisu pokucali, ali konkretne pomoći skoro da nije ni bilo.
“Nema gdje nismo bili i dopise slali, ali nismo ništa uspjeli završiti. Jedino smo dvije godine dobijali naknade sa biroa, a Vlada Federacije BiH u dva navrata je penzionisala 27 radnika. Na posljednjem javnom pozivu smo dobili odbijenicu jer su tokom prošle godine radni staž uvezivali državnim tvrtkama”, dodaje Hodžić.
Radnici su stečajnom upravniku predlagali reorganizaciju kompanije, međutim, zbog prevelikih dugovanja to nije bilo moguće izvršiti te je odlukom nadležnog suda određeno da se imovina Fortune mora prodati.
Inače, u studenom 2016. godine otvoren je stečajni postupak u Fortuni i to upravo zbog dugovanja koja su prelazila 40 milijuna KM. Iz Općinskog suda u Tuzli nedavno su nam potvrdili da u prošloj godini nije bilo namirenja povjerilaca niti unovčavanja imovine, istaknuvši da su javni oglasi za prodaju pokretnih stvari bili bezuspješni.
Nedugo poslije otvaranja stečajnog postupka uhićeni su vlasnik Fortune Safet Pjanić i nekoliko njegovih suradnika. Oni se prema optužnici Tužiteljstva Tuzlanse županije terete da su na račun Fortune poslovale druge njihove tvornice koje su radile u krugu poduzeća. Pjanić je iznajmljivao prostor i mašine Fortune bez ikakve naknade, a na Fortuni je ostavio tisuće maraka komunalnih dugova.
Također, malverzacijama su Pjanić i grupa Fortunu oštetili za 4,5 milijuna KM, a osim toga država je oštećena za 5,5 milijuna maraka zbog neuplaćivanja doprinosa.
Županijski sud u Tuzli Pjanića je 2018. osudio na pet godina zatvora zbog organiziranog kriminala, nametnuvši mu da mora vratiti državi okvirno 200.000 maraka. Presuda je donesena na osnovu njegove nagodbe sa Županijskim tužiteljstvom u Tuzli.
Kako je potvđeno za Klix.ba iz Tužiteljstva Tuzlanske županije, trenutno je sudski postupak otvoren protiv Pjanićevog sina Bakira i nekadašnjeg financijskog direktora Huseina Nurikića, s obzirom na to da oni nisu zaključivali sporazume o priznanju krivice.
Na sljedećoj sjednici Odbora povjerilaca radnici također planiraju najaviti i protestna okupljanja ispred Porezne uprave u Tuzli.
Kada će ova sjednica biti održana za sada je nepoznanica zbog epidemiološke situacije koja diktira da u zatvorenom prostoru može biti maksimalno 20 osoba, a broj sudionika za rješavanje pitanja Fortune je znatno veći.
Radnici su u svojoj borbi spremni i na slanje pisma i tužbe Evropskom sudu za ljudska prava, koji smatraju posljednjom relevantnom adresom za rješavanje njihovog statusa.
Klix.ba
