Lideri Europske unije jednoglasno su se složili o listi mjera protiv Rusije zbog njenog priznavanja ukrajinskih regija za nezavisne republike i raspoređivanja vojske na teritoriju te zemlje.
Ove mjere bi trebale stupiti na snagu večeras kao dio odgovora EU na poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Nakon Putinove objave u ponedjeljak uslijedio je njegov potpis na dekretu o raspoređivanju ruskih trupa u Donjecku i Lugansku, koje je nazvao “mirovnjacima”. Ovaj potez izazvao je međunarodnu osudu.
EU je upozorila da će biti “masovnih posljedica” po rusku ekonomiju ako Moskva napadne Ukrajinu.
Ranije u utorak, Njemačka je zaustavila proces odobravanja certifikacije plinovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije.
Šta se razmatra?
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekli su da se u nacrtu prijedloga navodi da će svi oni koji su bili umiješani u “nezakonitu odluku” u Ukrajini osobno biti na meti sankcija.
Uključene su i banke koje financiraju rusku vojsku i druge operacije na tim teritorijama.
EU je priopćila da će osujetiti mogućnost ruske države i vlade da pristupe kapitalu i financijskim tržištima i uslugama EU.
Pored toga, bit će ciljana i trgovina iz Donjecka i Luganska sa EU.
I welcome the EU countries' agreement on new sanctions against Russia.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 22, 2022
Russia has manufactured this crisis and is responsible for the current escalation.
We will now quickly finalise the sanctions package, in coordination with our partners. https://t.co/k7E8pSZbfH
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Josep Borrell rekao je da ruski postupci prema Ukrajini neće “ostati bez odgovora” i da će ih “zaboljeti”.
Kazao je da će sankcije EU ciljati na Rusiju i njenu vladu i spriječiti zemlju da pristupi europskom kapitalu i financijskim tržištima EU. Na meti sankcija će biti 27 pojedinaca i drugih subjekata, dodao je Borrell.
Svi članovi ruske Dume, donjeg doma parlamenta, biti će pogođeni sankcijama EU, koje obično uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
Putin, međutim, neće biti pogođen sankcijama, prenosi France 24.
Joe Biden obraća se javnosti
Joe Biden obraća se javnosti. “Ruski predsjednik sinoć je objavio da će odrezati dio Ukrajine. Slušajući njegov govor, jasno je da se Putin sprema za argumente da ode još dalje. Ovo je početak njegove invazije na Ukrajinu”, rekao je Biden.
“Počet ćemo uvoditi sankcije koje idu puno dalje od onog što smo uveli 2014. godine”, kazao je i ponovio da je ovo kršenje međunarodnog prava.
“Odakle mu pravo da proglasi nove takozvane države na teritoriju koji pripada susjedu?”, zapitao je Biden.
“Danas, kao odgovor na priznanje Rusije da neće povući svoje snage iz Bjelorusije, odobrio sam dodatna kretanja američkih snaga i opreme, već stacioniranih u Europi, kako bi ojačali naše baltičke saveznike: Estoniju, Latviju i Litvu.”
Biden je rekao i da želi biti jasan da su ovo “potpuno obrambeni potezi s naše strane”.
“Nemamo se namjeru boriti protiv Rusije”, rekao je on. Istaknuo je ipak da želi poslati poruku da će SAD zajedno sa svojim saveznicima “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a”.
Američki predsjednik naveo je i koje sankcije će biti nametnute. Nije isključio ni mogućnost novih, dodatnih sankcija ako Putin nastavi s agresijom.
“Provodimo potpune blokirajuće sankcije na dvije velike ruske financijske institucije: VEB i njihovu vojnu banku, sveobuhvatne sankcije na ruski državni dug. To znači da smo rusku vladu odsjekli od zapadnog financiranja. Ona više ne može prikupljati novac sa Zapada i ne može trgovati svojim novim dugom na našim tržištima niti na europskim tržištima. Također ćemo nametnuti sankcije ruskim elitama i članovima njihovih obitelji. Oni sudjeluju u korumpiranoj dobiti politike Kremlja, a trebali bi sudjelovati i u boli. Radili smo s Njemačkom kako bismo osigurali da Sjeverni tok 2 neće krenuti naprijed”, objasnio je.
Biden je rekao da želi biti jasan da su ovo “potpuno obrambeni potezi s naše strane”.
“Nemamo se namjeru boriti protiv Rusije”, rekao je on. Istaknuo je ipak da želi poslati poruku da će SAD zajedno sa svojim saveznicima “braniti svaki pedalj teritorija NATO-a”.
Watch live as I provide an update on Russia and Ukraine. https://t.co/3RmJlgWTVF
— President Biden (@POTUS) February 22, 2022
Glavni tajnik NATO-a u iščekivanju napada Rusije na Ukrajnu
Glavni tajnik NATO-a izjavio je u utorak da očekuje da će Rusija izvesti veliki napad na Ukrajinu, ponovno pozvao Moskvu da odustane od planova za napad te rekao da je stotinu NATO-ovih zrakoplova u stanju pripravnosti.
“Sve ukazuje na to da Rusija nastavlja planirati napad širokih razmjera na Ukrajinu”, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka Vijeća NATO-Ukrajina.
Dodao je da NATO nastavlja pozivati Rusiju da odustane od svojih planova za napad.
“Nikada nije prekasno za odustajanje od napada”, rekao je Stoltenberg, dodajući da je ovo najopasniji trenutak za europsku sigurnost u naše doba.
Stoltenberg je rekao da je Rusija najavila povlačenje svojih snaga s ukrajinskih granica, ali radi suprotno i nastavlja ih jačati. Također nastavlja provokacije u Donbasu tražeći izgovor za rat.
Donbas je skraćeni naziv od Donjecki bazen ugljena, područja na istoku Ukrajine koje obuhvaća regije Donjeck i Lugansk. Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je potpisao uredbu o priznanju neovisnosti te dvije ukrajinske odmetnute regije.
Stoltenberg je rekao da će NATO nastaviti pružati političku potporu Ukrajini, da će učiniti sve da zaštite saveznike od agresije te da Savez ima stotinu zrakoplova u visokom stupnju pripravnosti.
Mađarska raspoređuje vojsku duž svoje granice s Ukrajinom
Mađarska će rasporediti trupe duž svoje granice s Ukrajinom zbog straha od priljeva izbjeglica ako kriza s Rusijom eskalira, rekao je ministar obrane Tibor Benko, piše BBC.
Zemlje istočne Europe pripremaju se za ljude koji bježe iz Ukrajine.
Oružane snage Mađarske izvršavat će humanitarne zadaće, kao i zatvoriti ukrajinsku granicu s Mađarskom “kako bi osigurale da nijedna oružana skupina ne može ući na teritorij”, rekao je ministar obrane Tibor Benko.
“Sigurnost Mađarske je najvažnija, mi jačamo ukrajinsko-mađarsku granicu”, stoji u priopćenju ministarstva obrane.
Za razliku od toga, Rumunjska, susjeda objema, kaže da bi mogla primiti pola milijuna izbjeglica ako se kriza u Ukrajini pogorša.
“Postoji nekoliko procjena, ali mogli bismo primiti preko 500.000 izbjeglica, to je… broj za koji smo se pripremili”, rekao je novinarima ministar obrane Vasile Dîncu.
