Zbog svih kontroverzi a i spoznaja o posljedicama nošenja maski objavljujemo vam znanstveni izvještaj – kompilaciju 65 znanstvenih radova. To je, svakako, ono čega bi se morale poštene vlade i stožeri držati.
Svi radovi se uglavnom poklapaju. Ima i par nevjerodostojnih izvještaja (jedan je iz Lanceta) koji govore o blagom pozitivnom učinku na širenje bolesti ali to nije point. U tekstu se navodi i taj rad kako bi i Faktograf bio „zadovoljan“!
Nošenje maski za lice u doba tzv. pandemije SARS-Cov-2 jedno je od najkontroverznijih medicinskih i znanstvenih pitanja. Vlade proglašavaju javno-zdravstvene mjere obveze nošenja maski a da pri tome ne postoji jasan znanstveni niti stručni konsenzus. Osobito je problematičan aspekt nošenja maski kod djece, te dugoročno nošenje maski. Mnogi znanstvenici i stručnjaci od početka su cenzurirani u javnom prostoru jer upozoravaju na besmislenost ovakve javno-zdravstvene mjere i štetnost po zdravlje.
Nedavno je objavljena studija koja baca više svjetla na ovaj problem. Do sada nije postojalo sveobuhvatno istraživanje o tome da li trajno nošenje maski koje pokrivaju usta i nos ima neke neželjene učinke. Međutim ima dosta pojedinačnih znanstvenih istraživanja koja ukazuju na negativne učinke dok postoje i neki radovi koji ukazuju na suprotan, pozitivan učinak nošenja maski na širenje epidemije. Dakle ne postoje činjenice koje govore u prilog proglašenih javno-zdravstvenih mjera.
U predmetnom su znanstvenome radu autori analizirali rezultate 65 do sada objavljenih znanstvenih radova i istraživanja o toj temi te ukazuju na psihičko i fizičko pogoršanje, kao i na tzv. sindrom iscrpljenosti izazvane maskom (od engl. Mask-Induced Exhaustion Syndrome, MIES).
Autori su objektivizirali evaluaciju dokazom promjena u respiratornoj fiziologiji nosilaca maski sa značajnom korelacijom pada O2 i umora (radi se o parametru opskrbe tkiva i stanica kisikom bez čega nije moguće normalno živjeti), istovremene pojave respiratornog oštećenja i pada O2 (67 %), te porasta ugljičnog dioksida – CO2 (82 %).
Česta negativna posljedica je glavobolja (čak u 60 %), respiratorno oštećenje i porast temperature (88 %), ali isto tako i porast temperature i vlage u čak 100 % slučajeva ispod maski (op. a. zabilježene su kao što znamo iz neovisnih medija gljivična oboljenja u osoba koje dugotrajno nose maske što korelira s ovim podacima).
Produženo nošenje maski opće populacije nedvojbeno dovodi do negativnih učinaka i posljedica u mnogim medicinskim područjima.
STAVOVI SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE
U travnju 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučila je upotrebu maski samo za simptomatične, bolesne pojedince i zdravstvene radnike i nije preporučila njihovu široku uporabu. Ovo ima medicinsku podlogu i u skladu je sa strukom. U lipnju 2020. izmijenili su ovu preporuku kako bi potvrdili opću upotrebu maski na, primjerice, mjestima gdje ima puno ljudi.
U studiji meta-analize koju je naručila SZO (razina dokaza), nije došlo do jasne, znanstveno utvrdive koristi umjerenih ili jakih dokaza iz nošenja maski. Jednostavnim rječnikom ova mjera nema učinka na sprečavanje širenja zaraze.
Iako je održavanje udaljenosti od najmanje jednog metra pokazalo umjerene dokaze u pogledu širenja SARS-CoV-2 (kao što uostalom znamo i od prije vezano uz gripu i slična respiratorna oboljenja), slabi su dokazi u najboljem slučaju mogli biti pronađeni samo za maske u svakodnevnoj uporabi (nemedicinsko okruženje). Druga meta-analiza provedena iste godine potvrdila je slabe znanstvene dokaze o maskama. U skladu s tim, SZO nije preporučila opću ili nekritičku uporabu maski za opću populaciju te je proširila popis rizika i opasnosti u samo dva mjeseca. Dok su smjernice iz travnja 2020. naglašavale opasnosti od samozagađenja, moguće poteškoće s disanjem i lažni osjećaj sigurnosti (op.a. maske NE štite osobu koja ih nosi), smjernice iz lipnja 2020. otkrile su dodatne potencijalne štetne učinke poput glavobolje, razvoja kožnih lezija na licu, iritantnog dermatitisa, akni ili povećanog rizika od kontaminacije u javnim prostorima zbog nepravilnog odlaganja maski. Ekološki pak aspekti zagađenja su za sada nepojmljivi.
STAV STRUKE, MEDIJA I PROPAGANDA
Međutim, pod pritiskom povećanja apsolutnog broja pozitivnih testova na SARS-CoV-2 (dobivenog upitnim PCR testovima koji su sada i oficijelno osporeni!), mnogi su liječnici dodatno produžili nošenje maski prema određenim vremenima i situacijama, uvijek opravdavano željom da se ograniči širenje virusa iako se to nije događalo i objektivne činjenice to ne potvrđuju. Mediji, brojne institucije i većina stanovništva podržali su ovaj pristup, pitanje je s kojim razlogom. Među medicinskom strukom i znanstvenicima, korisnicima i promatračima medicinskih proizvoda, istodobno je bilo poziva na nijansiraniji pristup što bi zasigurno bilo bolje. Iako se diljem svijeta vodi kontroverzna znanstvena rasprava o prednostima i rizicima maski u javnim prostorima, one su istovremeno postale novi društveni imidž u svakodnevnom životu u mnogim zemljama i polako utječu na promjenu psihe.
Iako se čini da postoji konsenzus među donositeljima odluka koji su uveli obvezne maske, na kraju je odgovornost ipak na pojedinačnim kliničarima da odmjere kada preporučuju izuzeće od obveznih maski.
Liječnici su u sukobu interesa o tom pitanju. S jedne strane, liječnici imaju vodeću ulogu u pružanju potpore vlastima u borbi protiv pandemije. S druge strane, liječnici moraju, u skladu s medicinskom etikom, zaštititi interese, dobrobit i prava svojih pacijenata uz potrebnu njegu i u skladu s priznatim medicinskim znanjem. Sadašnja situacija linearnog prisiljavanja nošenja maski svugdje i stalno u oprečnosti je s medicinskim standardima. Ovo naravno ne vrijedi za kliničke ustanove gdje je opravdanost nošenja maski jasnija.
ZAKLJUČAK
O besmislenosti nošenja maski dovoljno je pogledati što se događa u realnom životu. Većina ljudi uopće ne nosi masku. Ako i moraju (trgovine, neki zatvoreni prostori) maske su u velikom broju ljudi spuštene ispod nosa ili čak ispod usta. Maske se diraju rukama što znači da se tzv. zaraza (svakojakim mikroorganizmima, a ne samo virusima) tako pojačano širi.
Takva zaštita uz činjenicu da su oči uglavnom posve izložene ne predstavlja nikakvu zaštitu. Pored toga maske kao što je deklarirano i od samih proizvođača maski propuštaju bez ikakvog problema čestice virusa te pružaju lažnu zaštitu svojim nositeljima koji moguće imaju simptome respiratornih bolesti ali misle da su nošenjem maski zaštićeni ili da ne prenose bolest na druge. To je samo mali dio onoga lošeg što trajno nošenje maski u zdravoj populaciji čini. Pažljiva analiza rizika i koristi postaje sve relevantnija za pacijente i njihove liječnike u pogledu potencijalnih dugoročnih učinaka maski. Nepoznavanje pravnog legitimiteta s jedne strane i medicinskih znanstvenih činjenica s druge strane razlog je za neizvjesnost među klinički aktivnim kolegama.
Objavljena studija pruža prvu, brzu, znanstvenu prezentaciju rizika opće obvezne uporabe maski usredotočujući se na moguće štetne medicinske učinke maski, osobito u određenim skupinama pacijenata i korisnika.
Do sada je to najopsežnija studija takve vrste. Bilo bi korisno da ju pročitaju i objektivno evaluiraju naši članovi tzv. Nacionalnog stožera i liječnici koji svesrdno zagovaraju mandatorno nošenje maski.
Što mislite, hoće li?
Jasno da neće, oni zadani posao odrađuju do kraja, svog kraja.
