Odluka o raspisivanju Općih izbora u BiH, koji bi trebalo da budu održani u tekućoj 2022., biti će donesena 4. svibnja.
To je odlučeno na sjednici Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) održanoj u četvrtak (21. travnja), iznio je Suad Arnautović, predsjednik tog tijela.
Arnautović je naglasio kako će CIK BiH u svemu postupati po odredbama Izbornog zakona BiH i striktno se pridržavati onih zakonskih odredaba i rokova koji su tim zakonom propisani.
Podsjetio je da je jedna od tih zakonskih obaveza da CIK BiH najmanje 150 dana prije izbornog dana raspiše izbore.
Izborni dan je, prema Izbornom zakonu BiH, fiksno utvrđen kao prva nedjelja u listopadu u izbornoj godini, osim “pod nekim uvjetima ako se ne poklapa s vjerskim praznicima konstitutivnih naroda”.
Arnautović se osvrnuo i na trenutne nedoumice oko toga kako će izbori biti provedeni jer još nije definirano financiranje.
Podsjetio je da je odredbama Izbornog zakona BiH propisano da se sredstva za sprovođenje izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana kada je donesena odluka o raspisivanju izbora.
Arnautović je rekao da će krajnji rok do kojeg se moraju osigurati sredstva biti 19. svibanj ove godine.
„Što će CIK BiH poduzeti, što će drugi organi poduzeti, o tom – po tom. Možda je bitno zbog javnosti napomenuti da postoje odredbe u Krivičnom zakonu BiH koje se odnose na one koji, na određeni način, pa i na drugi protupravan način, onemogućavaju birače da ostvare svoje biračko pravo“, rekao je Arnautović, najavljujući da će podnijeti prijavu nadležnom tužiteljstvu, ako CIK ocijeni da je učinjeno krivično djelo.
Arnautović ističe i da su ispunjeni svi birokratski zahtjevi prema Savjetu ministara BiH da budu odobrena sredstva za podržavanje općih izbora, te da je CIK očekivao raspravu o tome na sjednici ministarskog savjeta u srijedu, 20. travnja, koje nije bilo.
CIK BiH, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH, traži financije kroz raspodjelu i korištenje dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda Programa posebne namjene u 2022. godini.
„Ako se želi opstruirati donošenje ovakve odluke onda će se naći razlog. Bitno je reći da svi pravno-formalni uvjeti za donošenje takve posebne odluke postoje, sredstva postoje, procedure su ispoštovane. Ne znam što još može biti razlog da se opstruira donošenje takve posebne odluke Savjeta ministara“, rekao je Arnautović.
Zbog blokade rada državnih institucija predstavnika Republike Srpske, budžet za prošlu, 2021. kao ni tekući 2022. godinu još nije usvojen zbog čega nisu ni osigurana sredstava za ovogodišnje izbore koji bi se, kako sada stvari stoje, trebali održati po važećem Izbornom zakonu BiH.
Institucije BiH se financiraju po odlukama Savjeta ministara o privremenom financiranju koje se donose za svaka tri mjeseca.
U siječnju je državno Ministarstvo financija i trezora odbilo zahtjev Centralne izborne komisije (CIK) BiH da isplati nešto više od milijun maraka (oko pola milijuna eura) za pripremu općih izbora, koji bi trebali biti održani u listopadu.
Tada je obrazloženo kako se provođenje izbora smatra posebnim programom, te se ne može financirati iz sredstava odobrenih privremenim financiranjem
Ranije su ambasadori nekoliko zemalja akreditirani u BiH, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt i šef Delegacije Europske unije Johann Sattler zatražili od Savjeta ministara BiH da izvrši zakonsku obavezu usvajanja budžeta za 2022. godinu i tako omogući rad institucija te financiranje ovogodišnjih općih izbora.
Kolegij Savjeta ministara BiH, koji čine predsjedavajući Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) te ministri vanjskih poslova te financija i trezora Bisera Turković (Stranka demokratske akcije – SDA) i Vjekoslav Bevanda (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ BiH) postigli su dogovor da se državni budžet pripremi do 25. travnja.
Potvrdila je to ranije ministrica Turković, naglašavajući da, ako do toga dođe, biti će riješeno i pitanje financiranja predstojećih izbora u BiH.
Pregovori političkih lidera uz podsredstvo međunarodne zajednice o izmjenama Izbornog zakona, bez kojih prema stavu HDZ-a BiH, izbori ne mogu biti organizirani, okončani su bez dogovora, dok predstavnici međunarodne zajednice ističu da krah pregovora ne bi trebao utjecati na održavanje općih izbora.
U listopadu 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva BiH i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, te skupštinama deset županija u Federaciji BiH.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je svibanj, jer je to rok koji CIK ima po zakonu da raspiše ovogodišnje opće izbore u BiH.
Prethodni opći izbori u BiH, za institucije na državnom, entitetskim i županijskim nivoima održani su 2018. godine.
OTPOR.Media
