U Mostaru je održana sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH. Dragan Čović kazao je da je, između ostalog, bilo govora o aktuelnoj političkoj situaciji, ali da je i napravljen plan stranačkih aktivnosti za narednih nekoliko mjeseci, izvijestila je Anadolija.

“U planu smo predvidjeli zakazivanje sjednice centralnih tijela stranke kako bi ovaj paket političkih problema, odnosno, izbornog zakonodavstva za kojeg mislimo da će do tada biti priveden kraju, vjerojatno potvrdili na sjednicama centralnog odbora stranke. Naravno da smo pripremili stranku za organiziranje izvještajnih aktivnosti”, pojasnio je Čović.

Govoreći o aktivnostima vezanim za Izborni zakon, Čović je konstatirao da su one trajne te da je u posljednjih mjesec dana održano na desetke sastanaka na različitim nivoima.

“Mi imamo vrlo jasan zakazan termin za kraj rujna gdje će sudjelovati američka i europska administracija u različitim sadržajima. Mislim da će to biti jedan vremenski okvir u kojem će biti sastanci oko Izbornog zakona i mislim da će to biti minimalno pet-šest dana kako bismo mi došli u konačnici do dogovora. Jer svi modeli Izbornog zakona i Predsjedništva i Doma naroda i svega onoga što je krucijalno u smislu legitimnog predstavljanja, ali i provedbe svih presuda u Strasbourgu i Ustavnog suda su na stolu. Mi smo faktički to istrošili taj element predlaganja i sad se dalje vodi rasprava i priprema na nižim nivoima organiziranja kada bi trebao biti taj posao završen”, naglasio je Čović.

On je jutros uputio pismo Christianu Schmidtu, visokom predstavniku u BiH i ostalim diplomatskim predstavnicima za kojeg sada kaže da ide upravu u ovom tragu svega što je rekao za Izborni zakon.

“Jer rijetko komuniciramo s medijima da bi se bavili aktualnim političkim temama u smislu da preusmjerimo pažnju s Izbornog zakona kao krucijalne stvari za BiH za narednu godinu koja je izborna. Povezali smo to sa sporazumima iz Mostara i zato na pet adresa i pet svjedoka s kojima smo zajedno pravili te sporazume u Mostaru i sporazum o izradi Izbornog zakona i mislim da je jedno korektno i vrlo učtivo pismo poslano u kojem smo jasno stavili do znanja da nećemo pasti u zamku špekuliranja brojkama koliko je Hrvata danas od vlasti da li je premalo ili previše, da se neko bavi postocima i ismijava javnost njima. Mi ćemo se baviti time kada dođe vrijeme za to. Inzistiramo da se u skladu s Ustavima u BiH, dakle i Aneksu 4, ali i svim drugim Ustavima ponašamo kada je u pitanju popuna izvršne i zakonodavne vlasti ni više ni manje od toga. Mislim da Hrvata na nivou BiH u različitim institucijama vlasti ima mnogo manje nego što je po popisu stanovništva iz 2013. godine”, naveo je.

Naglasio je da konkretno Izborni zakon nije u skladu s Ustavom BiH, a Ustavni sud BiH traži da se Izborni zakon promijeni te da onda smatra da ne postoje nikakvi uvjeti da se organiziraju uvjeti ukoliko se to ne učini.

“Svi ostali tumačite što to znači, ja ne želim da koristim neke negativne riječi i kompromitirati procesi. Mi ćemo sve učiniti da u skladu sa sporazumima u Mostaru dobijemo Izborni zakon, osiguramo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda, provedemo sve presude suda u Strasbourgu. Čak smo pristali i na to da i ona mjera ograničenih ustavnih izmjena bude također s naše strane do kraja prihvaćena kako bi se moglo provesti sve ono što ćemo iskomunicirati i dogovoriti kada je u pitanju Izborni zakon”, mišljenja je Čović.

Smatra i da sporazum iz Mostara može biti dobra osnova za razgovore kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.

“Radili smo zajedno s predstavnicima OHR-a, OSCE-a i nazočnost njihova je bila nedvojbena, njihov paraf isto tako i nemamo ih šta uvjeravati. Trebamo ono što smo dogovorili sprovesti u djelo. Oni će nas dovesti za sto, iako je to naša konačna odluka i za Izborni zakon i za Ustav i to mora biti kompromis između svih nas. U skladu s mehanizmom koordinacije, mi ćemo se dogovoriti oko svih pitanja. Moje današnje pismo diplomatima sugerira da ovaj posao treba u rujnu raspraviti. Zagovornik sam bio da to uradimo do kraja lipnja, međunarodne institucije su to ostavile za jesen i nadam se da to moramo završiti kako ne bismo ulazili u faze rasprava, bojkota i sličnih stvari”, istakao je Čović.

Na kraju je konstatirao je da je i dalje ključ cijelog procesa osigurati europski put BiH.

“Mislim da imamo šansu i da će se to ostvariti. Zašto bi nekome smetalo da član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bude izabran od Hrvata? Samo se tri člana Predsjedništva BiH i Dom naroda biraju na etničkom principu, sve ostalo se bira na građanskom modelu. Ako je to nekome previše, onda taj ne voli BiH. BiH ne može biti građanska po modelu kako bi to neko želio, ne može se izbaciti taj etnički dio”, poručio je Čović.

OTPOR.Media