Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju niža primanja, iako je hrvatska država viših standarda i članica EU (prosječna plaća je za 800 KM veća nego u BiH). U Srbiji je plaća zastupnika četiri puta manja nego u BiH, a u Crnoj Gori i Makedoniji i do tri puta. Iako je rad u Parlamentu BiH u prethodnom mandatu ocijenjen ispodprosječnim, plaće izabranih dužnosnika, odnosno državnih parlamentaraca, redovite su i najviše u odnosu na regiju.
Naime, svaki saborski zastupnik u parlamentu BiH u početku ima oko 4.500 KM, a većina ih mjesečno naplati oko 7.000 KM. U najgoroj poratnoj godini, koja je nesumnjivo bila 2020., tijekom koje su deseci tisuća radnika u BiH ostali bez posla i primanja, za 57 izabranih delegata i članova Parlamentarne skupštine BiH iz proračuna je plaćeno gotovo 3,6 milijuna KM za mjesečni prihodi gotovo bez ikakvog učinka, a održali su samo polovicu planiranih sjednica, istražio je portal Inforadar.ba.
Međutim, to je samo jedna kap u moru jer bh. političari na svim razinama u svojim džepovima uopće nisu osjetili pandemijsku krizu, za razliku od građana BiH koji strahuju za svaki novi dan. Naprotiv – političari su pokazali socijalnu neosjetljivost, povećali su plaće ili ih zadržali na istoj razini, dok su istodobno odbili povećati minimalnu plaću. Iznosi koji bh. parlamentarci mogu samo sanjati o običnim ljudima, a novac uplaćen iz proračuna svrstava ih među najbogatije ljude u BiH – bez ikakve odgovornosti, bez ikakvih zaposlenih, bez krutosti oko plaćanja poreza jer država za njih plaća porez i, na kraju, bez ikakvog konkretnog, pozitivnog napretka i rezultata rada, što pokazuju svi duboki, relevantni rezultati društveno-političko-ekonomske i bilo koje druge države Bosne i Hercegovine.
Politička elita u doba pandemije
U tom kontekstu Dnevni list podsjeća da je u listopadu prošle godine objavio analizu i istraživanje bh. Stručnjaka prof. dr. Ante Domazeta, dr. Sc. dr. Vjekoslav Domljan, prof. dr. Almir Peštek i mr. Faruk Hadžić u studiji „Održivost emigracije iz BiH“ koja u značajnom dijelu govori o ovom „bh. fenomen ”.
„Kad je riječ o socijalnom kutu promatranja koronske krize, analiza navodi da su vlade pokazale socijalnu neosjetljivost u poduzimanju akcija protiv krize. U FBiH “krunski zakon” nije prihvatio prijedloge za povećanje minimalne plaće i izjednačavanje s razinom u RS-u, dodjeljivanje jednokratne pomoći trajno nezaposlenim i prilagodba mirovina prema pokazateljima rasta i inflacije prethodne godine.
Vlade su se usredotočile na redovito servisiranje socijalnih proračunskih obveza (mirovine, socijalne naknade, obrazovanje, zdravstvo, javne usluge), ali ostale su potpuno neosjetljive na veliko nezaposleno stanovništvo i prekarijat koji je u krizi izložen dodatnom siromaštvu i nije zaštićen bilo kakve vladine mjere.
Uz to, zaposlenici u javnom sektoru i politička elita s visokim plaćama i privilegijama u potpunosti su pošteđeni bilo kakvih restriktivnih mjera ”, navodi se u analizi BiH. stručnjaci.
Međutim, tu nije kraj. Naime, navode da se privilegirana politička elita “našla u mogućnostima da dodatnu količinu javnog novca namijenjenu državnim intervencijama iskoristi za ublažavanje krize, što je dodatna prijetnja korupciji i netransparentnosti njezine uporabe novca, te za za što već postoje brojne naznake ”.
Oporba i vlada slažu se u jednom – ne žele smanjenje plaća
Također, Inforadar podsjeća da su početkom listopada prošle godine delegati Doma naroda Parlamenta BiH odbili usvojiti niz prijedloga za smanjenje privilegija službenika. Primjerice, odbili su Prijedlog zakona o izvanrednim mjerama štednje u institucijama BiH, kojim se zabranjuje korištenje sredstava za zastupanje do kraja godine, ukida pravo na regres, jubilarne nagrade i ukidaju naknade za obrazovanje i osposobljavanje, odvojeni život, poticaji , poslovna putovanja itd.
Što se tiče prihoda i privilegija, ovdje, osim nekoliko pojedinačnih stavova, nema razlike između parlamentaraca vladajućih stranaka i oporbe. Oporba se priklonila stavu vladajuće većine da neće biti rezova i da će to biti čisto populistička odluka.
Prošle godine predsjednik HDZ-a i izaslanik u Parlamentu BiH Dragan Čović prikupio je 76.608 KM, te prikupio odvojeni život, oko 2.628 KM, a predsjedavajući Doma naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, prikupio 69.293 KM godišnje. Inforadar također pokreće pitanje lažnog prijavljivanja odvojenog života u Sarajevu, prema kojem parlamentarci također naplaćuju značajne iznose, i navodi da su mnogi parlamentarci pribjegli ovoj “praksi”.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ima nešto skromniju godišnju plaću, samo 66.664 KM, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović prikupio je nekoliko tisuća manje (61.503 KM), dok je, recimo, Nikola Špirić (SNSD) lani prikupio 78.285 KM, a zastupnici SDA Amir Fazlić i Nermin Mandra 71.061, odnosno 64.665 KM. Predstavnik SNSD-a Nebojša Radmanović prikupio je od države 71.819 KM, Asim Sarajlić (SDA) 64.616 KM, Sredoje Nović (SNSD) 72.600 KM i Obren Petrović (srpski klub) 74.987 KM itd. Borjana Krišto je sa 76.364 KM prikupljenih sredstava poreznih obveznika u BiH u samom vrhu po prihodima, kao i njezin oporbeni kolega Zlatko Miletić koji godišnje inkasira 76.670 KM.
Marina Pendeš također je na vrhu po visini uplaćenog novca – ona godišnje, s mjesečnom neto plaćom od 4.575 KM, toplim obrokom od 125 KM, prijevodom od 105 KM i 273 KM plaćenim za odvojeni život i parlamentarni paušal od 713,54 KM, naplaćuje ukupno 74.299 KM, Safet Softić je prošle godine prikupio 68.532 KM.
U godini pandemije, nitko se od njih, osim Mirsada Kukića, nije odrekao regresa.
Parlamentarni veterani – vrijede li stotine tisuća KM?
Državni parlament obiluje veteranima u saborskim klupama, poput neprikosnovenog Halida Genjca ili Dušanke Majkić, Adila Osmanovića, Nikole Lovrinovića, Semsudina Mehmedovića itd.
Za ovih 26 godina cjeloživotnog dodvoravanja posao im je bio donošenje zakona koji olakšavaju i poboljšavaju kvalitetu života građana, međutim, na prste jedne ruke mogu se nabrojati zakoni o kvaliteti koje su usvojili, a neki čekaju i desetljećima smisliti.
Da će nerad potrajati, što ide na ruku vladajućoj koaliciji, najbolje dokazuju mlade snage, poput Sanje Vulić, nadaleko poznate po izjavi da je Dodik za nju “bog”. Ona je jedna od najglasnijih u državnom parlamentu u rušenju države koja je hrani debelima. Njezina prošlogodišnja plaća, bez obzira što nema političkog iskustva, iznosila je 63.504 KM. Također, Vulić redovno naplaćuje odvojeni život u iznosu od 3.600 KM.
Za usporedbu, prema podacima Eurostata, radnik s minimalnom plaćom od 406 KM u Federaciji BiH zarađuje manje od jedne Vulićkine plaće godišnje. Prosječna plaća u BiH iznosi 969 KM, dok je najniža mirovina, koju prima oko 200 000 umirovljenika, u prosjeku oko 400 KM.
Bolna je činjenica da prosječni parlamentarac u mjesec dana, uglavnom nevoljko, prikupi oko 15 minimalnih mirovina za umirovljenike u BiH, dok radnik s prosječnom plaćom mora raditi osam mjeseci da bi dobio jednu prosječnu plaću u BiH. parlamentarac. Inforadar također podsjeća da se oko 14,8 milijardi KM godišnje potroši na financiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entitetske i deset županijskih vlada, od kojih svaka opet ima svoje parlamente i skupštine.
Kolika je njihova plaća?
No, tako visoke plaće vjerojatno neće biti niže u dogledno vrijeme – zastupnici i delegati, kao dužnosnici u zakonodavnim i izvršnim tijelima, sami odlučuju o svojim prihodima, pa ostaje samo navesti iznose koji ‘leže’ na njihovim računima.
Tako Branislav Borenović ubire ukupnu platu od 4.435 KM, zajedno s toplim obrokom, regresom, paušalom poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ukupno 63.482 KM, kolegom Mladenom Bosićem 74.077 KM, a kolegicom Lidijom Bradara toliko kao 72.318 KM, a Amir Fazlić 71.061 KM, dok je Adil Osmanović godišnje prikupljao 66.512 KM.
Među najvećim prihodima su primanja Bariše Čolaka, koji s neto plaćom od 4.852,04 KM i svim ostalim isplatama zarađuje 76.617 KM godišnje, dok Denis Zvizdić inkasira nekoliko tisuća manje – 67.809 KM. Oko tog godišnjeg iznosa vrti se i prihod Dragana Mektića, koji godišnje prikupi 67.662 KM, i Edina Musića, koji prikupi nešto manje, 64.299 KM godišnje.
