Zemlje Europske unije dodatno zaštićuju svoje granice, a većina njih čak postavlja bodljikavu žicu kako bi se spriječio mogući migrantski val iz Afganistana, piše Dnevni.ba.
Niti EU ne želi migrante, a europska administracija ističe kako im želi humanitarno pomoći, ali daleko od svojih granica i u boravku u trećim zemljama. Prema posljednjim, dostupnim podacima Europske komisije od mjeseca svibnja, broj tražitelja azila iz Afganistana u posljednjih nekoliko mjeseci se povećao za trećinu u odnosu na prethodnu godinu.
Budući da je već tada bilo jasno da će SAD povući svoje trupe iz Afganistana, pojačao se izbjeglički val iz Afganistana, a već u svibnju bilo je oko 4. 600 tražitelja azila. Neki stručnjaci iz polja sigurnosti ističu kako je pola milijuna Afganistanaca “u pokretu”.
Migrantski pritisak osjetio se i u BiH, koja već uvriježena balkanska ruta i također poduzima snažne mjere kako bi spriječila ulazak migranata u BiH. Prema podatcima iz Granične policije BiH, od početka godine Granična policija odvratila je više od 4.100 osoba od pokušaja nezakonitog prijelaza državne granice, a među njima je najviše bilo državljana Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Maroka i dr.
-Skoro svi ljudski i materijalno-tehnički kapaciteti GPBiH, od početka migrantske krize, raspoređeni na istočni dio državne granice gdje je i najveći pritisak, kaže za Dnevni list glasnogovornica Granične policije (GP) BiH Franka Vican.
Najveći pritisak na granici sa Srbijom
-Od početka migrantske krize u BiH, najveći pritisak je na području djelovanja postrojbi Granične policije BiH na granici prema Republici Srbiji, posebno na području djelovanja postrojbi granične policije Zvornik i Višegrad. Prema do sada zabilježenim slučajevima, migranti su nezakonito pokušavali prijeći državnu granicu samostalno ili uz pomoć krijumčara i organiziranih kriminalnih skupina za krijumčarenje migranata, kaže glasnogovornica Vican.
Ona pojašnjava kako se migranti obično kreću u manjim skupinama te sporednim putnim komunikacijama nezakonito pokušavaju ući u BiH slobodnim pješačkim kretanjem preko državne granice, najčešće neposredno uz granične prijelaze i zaobilazeći iste, prebacivanjem plovilima ili gazeći preko rijeke Drine, skrivanjem u tovarnom prostoru teretnih vozila te na druge načine.
Ona posebno ističe kako migranti imaju dobro uvezanu komunikaciju s drugim migrantima, razmjenjujući iskustva i informacije, s ciljem odabira podobnih putnih komunikacija i smjerova kretanja, odnosno najlakše rute kroz zemlje tranzita do zemalja EU-a.
-GP BiH, od samog početka migrantske krize, poduzima pojačane mjere nadzora državne granice s ciljem sprječavanja nezakonitih prelazaka i ulaže maksimalne napore kako bi se što učinkovitije zaštitila državna granica. Ove mjere obuhvaćaju, između ostaloga, izvanredno angažiranje ljudstva, preraspoređivanje ljudstva i tehničkih kapaciteta, angažiranje policijskih službenika drugih policijskih agencija u BiH kao ispomoć Graničnoj policiji BiH te su skoro svi ljudski i materijalno-tehnički kapaciteti GPBiH, od početka migrantske krize, raspoređeni na istočni dio državne granice, ističu iz GP BiH.
Migranti kao oružje u “hibridnom ratovanju”
No, već odavno se ističe kako se migranti koriste za “hibridno ratovanje” i slabljenje te izazivanje kaosa u tranzicijskim zemljama, ali i zemljama konačnim odrednicama migranata.
Podsjetimo da je prije nekoliko dana poljski predsjednik Andrzej Duda proglasio izvanredno stanje u dijelovima dvije regije koje graniče s Bjelorusijom, a što je odgovor na veliki priljev migranata iz susjedne Bjelorusije.
Kako izvješćuju agencije, EU optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante iz zemalja poput Iraka i Afganistana za “hibridno ratovanje” kako bi pritisnuo Uniju na odustanak od sankcija nametnutih Minsku, dok Poljska pokušava učvrstitit svoju granicu izgradnjom žice i raspoređivanjem dodatnih postrojbi.
-Situacija na granici s Bjelorusijom teška je i opasna, kazao je predsjednikov glasnogovornik Blazej Spychalski na konferenciji za novinare.
-Danas mi kao Poljska, pošto smo odgovorni za vlastite granice, ali i za granice Europske unije, moramo poduzeti mjere kako bismo osigurali sigurnost Poljske i EU-a, dodao je.
Poljska granična garda objavila je u srijedu da je zabilježila 3.500 pokušaja ilegalnog prelaska granice samo u kolovozu, od kojih je 2.500 uspjela spriječiti.
EU želi pomoći izbjeglicama, ali ih ne želi u svojim zemljama
Međutim, za razliku od, sada već katastrofalne migrantske krize iz 2015. godine, kada je Europa, a nakon poziva njemačke kancelarke Angele Merkel, bila preplavljena kolonama migranata prvenstveno iz Sirije, nakon čega je u mnogim zemljama prouzročena migrantska kriza, a neke poput BiH postale migrantski ‘hot-spot’, europska vrata sada su čvrsto zatvorena.
Kada je riječ o mogućim izbjeglicama, koje se ne ubraja u podatke o lokalnim zaposlenicima, EU će vjerojatno biti manje velikodušna, piše i Deutsche Welle. EU se ne želi obvezati na to koliko ljudi, kojima je potrebna zaštita, može legalno i sigurno biti prebačeno u Europu izravno iz izbjegličkih kampova u Pakistanu ili Iranu u takozvanom programu “preseljenja”. Za to je još prerano, rekla je povjerenica EU-a Ylva Johannson, odgovorna za pitanja migracija.
U rujnu Johannson želi organizirati „Resettlement-Forum” zajedno s SAD-om, Kanadom, Velikom Britanijom i drugim zemljama, na kojem bi se trebalo razgovarati o konkretnim ponudama.
U zajedničkom priopćenju ministri unutarnjih poslova EU-a su se založili za to da afganistanske izbjeglice ostanu u regiji što je više moguće i istodobno za zaštitu vanjskih granica EU-a.
-Godina 2015., kada je milijun sirijskih tražitelja azila stiglo u Europu, ne bi se trebala ponoviti, bila je rečenica koja se stalno mogla čuti u Bruxellesu, prenosi DW.
-Prethodnih godina nije bilo dovoljno pomoći susjednim zemljama u Siriji i financiranju tamošnjih izbjegličkih kampova. Ovo se ovaj put ne bi smjelo ponoviti. Humanitarnu krizu moramo izbjeći ako želimo izbjeći migracijsku krizu, rekla je povjerenica EU-a za migracije Ylva Johannson.
Pola milijuna Afganistanaca “u pokretu”
Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu MUP-a susjedne Republike Hrvatske, u HTV-ovoj emisiji ‘Otvoreno’, govorio je na pitanje kako se EU priprema za potencijalni migrantski val iz Afganistana.
-Poruke su jasne, sve su se zemlje članice složile da neće dozvoliti nekontrolirano kretanje migranata i da će zajednički štititi vanjske granice. Potpuno je različita situacija od 2015. godine. Hrvatska ima ojačani sustav granične policije, od kadrovskog osposobljavanja do ulaganja od 250 tisuća eura u tehniku koja se rasporedila na granici. Hrvatska je danas jaki čimbenik u zaštiti vanjske granice EU i jučer su se poslale optimistične poruke o skorom članstvu Hrvatske u Schengenu. Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti, naglasio je. Dodao je kako je oko 580 tisuća Afganistanaca ‘u pokretu’, a kao novi ulaz u EU sve se više koristi Bjelorusija, kazao je on.
-Povećan je broj tražitelja azila osoba koje tvrde da su iz Afganistana. Međutim, to su ljudi bez dokumenata koji su već neko vrijeme u pokretu. Tako smo i 2015. imali trend da svi tvrde da su Sirijci. Zato je val i zaustavljen, kazao je Ničeno.
‘Licemjerna Europa’
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić u lipnju ove godine rekao je da je zajedničkim angažmanom i kvalitetnom suradnjom napravljen ozbiljan pomak u upravljanju migracijskim procesom, te da je u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci broj migranata isti kao 2017. godine.
-U proteklom periodu uvedena su nova tehnička sredstva, organizacijski modeli, integrirane su sve razine vlasti, ali i ostvareni novi aspekti međunarodne suradnje sa zemljama iz kojih migranti dolaze, naglasio je Cikotić.
No, dok iz EU ističu kako žele pomoći izbjeglicama, ali u kampovima trećih zemalja i ne žele u svojoj zemlji, izbjeglicama BiH služi samo kao tranzicijska zemlja jer oni – žele u EU.
Za sada se u migrantskim kampovima u BiH, prvenstveno u Unsko-sanskoj i Sarajevskoj županiji, nalazi oko 4.500 migranata, ali njihov točan broj se ne zna jer mnogi nisu smješteni u kampove i koriste sve načine kako bi se domogli zemalja EU-a.
Prema podacima koje je objavio IOM u BiH, od ukupno 1.927 migranata identificiranih u BiH u periodu od 17. ožujka 2021. do 19. travnja, njih 1.754 je izjavilo da nisu smješteni ni u jednom prihvatnom centru u zemlji. Stoga, prema gruboj računici, u BiH oko 6.500 migranata.
Ali, i tu su stvari malo kompliciranije. Ylva Johansson, komesarka za unutarnje poslove EU tijekom nedavnog posjeta BiH kazala je kako iz EU-a već treću godinu dolaze milijuni eura pomoći za zbrinjavanje ljudi u pokretu, a tražila je da se i u RS odobri formiranje kampova, a što u RS-u ne žele – za podsjetiti je da u FBiH postoji šest migrantskih centara za prihvat migranata, a u RS-u nijedan.
Ona smatra da je “potrebno da svi u BiH podnesu svoj dio tereta kada su u pitanju migracije”. Međutim, migrantske kampove na tlu EU-a ne namjeravaju graditi, a istodobno BiH, koja zbrinjava migrante u kampovima, pod stalnom je salvom kritika, što mnogi smatraju licemjernim.
S druge strane, BiH je uzela novac od EU-a za zbrinjavanje migranata. EU je od 2018. godine osigurala ukupno 89 milijuna eura pomoći BiH za upravljanje migracijama, od čega je 13,8 milijuna eura izdvojeno za humanitarnu pomoć.
Za IOM ili putem IOM-a od lipnja 2018. godine EU je doznačila više od 76 milijuna eura. Do prosinca 2020. godine potrošeno je više od 51,5 milijuna eura, a 25,2 milijuna eura je na raspolaganju do srpnja 2021. godine. Pitanje je tko raspolaže tim novcem i ima li BiH onda pravo negodovati zbog migranata ako su njeni političari prihvatili novac za njihovo zbrinjavanje?
Europa postavlja bodljikavu žicu
Prema istraživanju koje je provela njemačka novinska agencija DPA, više od polovice država članica do sada je podignulo fizičke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.
Poljska na granici s Bjelorusijom gradi ogradu dugu 190 kilometara, a već 130 kilometara zaštićeno je bodljikavom žicom. I Mađarska je već u rujnu 2015. godine podigla ogradu s jako oštrom bodljikavom žicom i to duž cijele granice sa Srbijom, dok je sa hrvatskom granicom nešto jeftinija verzija bodljikave žice. Migranti se prate i dronovima i termografskim kamerama, u što je uloženo skoro 1,5 milijardi eura.
I Austrija je sagradila ogradu dugu 4,4 kilometra na granici sa Slovenijom 2015.godine, a Slovenija je skoro polovicu granice od 500 kilometara s Hrvatskom pokrila bodljikavom žicom jer Hrvatska još nije u Schengeni i na balkanskoj je migrantskoj ruti prema srednjoj Europi.
Poseban pritisak je na Grčkoj koja nastoji spriječiti migrante prijelazu vanjske granicu EU-a s Turskom duž rijeke Marice, podigavši 27 kilometara ograda na plitkim dijelovima, uz 11 kilometara postojećih barijera. Ograde nadgledaju termografske kamere, dronovi i Frontexov aerostat. Bodljikava žica postavljena je i na graničnom trokutu između Bugarske i Turske kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi, a podignuta je i 34 kilometara duga ograda duž granice sa Sjevernom Makedonijom. Ogradu s bodljikavom žicom postavio je i Cipar kroz podijeljeni glavni grad Nikoziju. Trebala bi spriječiti dolazak migranata u EU iz Turske preko samozvane Turske Republike Sjeverni Cipar.
Bugarska je od 2017. duž cijele granice s Turskom duge 259 kilometara podignula ogradu s bodljikavom žicom i termografskim kamerama. Zbog krize u Afganistanu, vlada je zapovjedila vojsci da pomaže u kontroli granica. I Litva ima problema s bjeloruskim “hibridnim ratovanjem migrantima” i gradi ogradu duž granice s Bjelorusijom dugom 508 kilometara kako bi spriječio ilegalne prelaske pošto Minsk dopušta sve većem broju ljudi prijelaz u EU kao odgovor na europske sankcije. Ograda će biti završena 2022.
Barijere već postoje duž granice s ruskom enklavom Kalinjingradom, koje su podignute u trenutku jačanja napetosti s Rusijom 2017. Isti problem ima i Latvija koja je također pod pritiskom da zaštiti svoje granice od migranata koji dolaze preko Bjelorusije pa je rasporedila bodljikavu žicu duž 37 kilometara granice između dviju zemalja. Latvija također gradi ograde duž ruske granice premda još nisu završene.
Dok se mnogi zgražavaju i u nevjerici su nad zbivanjima u suvremenom vremenu, vremenu kada bi se granice trebale sve više trebale otvarati, države su prisiljene dodatno se osiguravati i stvarati barijere u kretanju.
Među njima je i Estonija koja gradi 115 kilometara dugu ogradu duž granice s Rusijom, a radovi bi trebali biti završeni do 2026. godine, a već 2015. Norveška je podigla ograde na granici s Rusijom nakon što su 2015. brojni migranti ušli u zemlju – biciklom.
Britanska vlada uložila je milijune u izgradnju zidova i ograda kod francuskog lučkog grada Calaisa kako bi spriječila migrante da prelaze u Britaniju. London i Pariz nedavno su se dogovorili da će dodatno pojačati kontrolu granica.
