Dok neobavezno, ležerno, za vrijeme ‘coffee breaka’, ispred konferencijske dvorane u Uefinom sjedištu u Nyonu, razgovaram s Uefinim direktorom nogometa Zvonimirom Bobanom, prilazi nam predsjednik Uefe Aleksander Čeferin.
Jeste li više izgradili taj stadion? – zafrkava nas britki, simpatični ljubljanski odvjetnik na čelu europskog nogometa dajući nam do znanja kako je famozni stadion u Zagrebu česta tema u glamuroznim Uefinim odajama na Ženevskom jezeru.
Bio je to doista interesantan i produktivan dan u Uefi. Naime, Čeferinova administracija pozvala je u goste novinare s područja bivše Jugoslavije (tzv. Outreach Program) želeći ih kroz niz prezentacija upoznati s raznim područjima svojega djelovanja; natjecanjima, financijama, sudačkom organizacijom, ženskim nogometom, programima solidarnosti…
Kako je kazao Čeferin, cilj ovoga druženja bio je približiti Uefu medijima, odnosno publici, kako bi barem pokušao razbiti stereotip o ‘tamo nekim starim ljudima koji u Uefi sjede, jedu i piju, i zgrću golemi novac’.
Čeferin je, uz asistenciju Zvone Bobana, Pedra Pinta i ostalih dužnosnika, u tome uspio. Bio je ovo dojmljiv, ugodan, poučan i zanimljiv pogled na Uefu iznutra, iz jedne sasvim drugačije perspektive. A kada je tako, kada se u Nyonu, u srcu kantona Vaud, osjeti dašak ‘balkanštine” (Slovenac Čeferin, Hrvat Boban, pa Srbin Zoran Laković – direktor Nacionalnih asocijacija, Crnogorac Ivan Radović – PR…), onda sa skupa na kojemu nisu predviđene izjave za medije, jer je sve zamišljeno kao neformalno druženje, ponešto ipak ode u eter.
Dakle, na marginama Uefinog Outreach Programa saznajemo kako krovna nogometna organizacija pomno prati priču oko novoga stadiona u Zagrebu. U Uefi raspolažu vjerodostojnim informacijama kako Plenkovićeva Vlada doista ozbiljno kreće u taj projekt, čim se za njega stvori zakonski okvir. Budući stadion u Maksimiru bit će kapaciteta 32.000 mjesta. Postojeći objekt bit će srušen, a u sklopu stadiona trebao bi, po Dinamovoj želji, biti izgrađen hotel s četiri zvjezdice. Prema informacijama kojima raspolaže Nyon, priprema dokumentacije za taj projekt trebala bi trajati do kraja 2023. godine, te bi tijekom 2024. godine mogli početi građevinski radovi. Dinamo će tako i sljedeću europsku sezonu 2023./2024. igrati na poluupotrebljivom Maksimiru.
Istodobno, u pripremi je prikupljanje dokumentacije za zamjenski projekt, stadion u Kranjčevićevoj ulici, čija rekonstrukcija bi trajala devet mjeseci. Taj bi stadion trebao biti kapaciteta 12 tisuća mjesta. Osim dva stadiona, u Zagrebu bi se gradio i kamp HNS-a na Savici, gdje bi bilo i novo sjedište Saveza.
Infrastrukturni zamah uključivao bi i nove stadione u Šibeniku, Zadru i Koprivnici s po osam tisuća mjesta, te postavljanje krovova na stadionima u Puli, Rijeci i Varaždinu. Također, Vlada je spremna i financirati obnovu stadiona Poljud u Splitu. Ugrubo, vrijednost cjelokupnoga investiranja u stadione trebala bi iznositi oko 120 milijuna eura, a u njoj bi sudjelovao i Hrvatski nogometni savez, odnosno Uefa putem svoga HatTrick-programa. U Uefi kažu kako Savez iz tog programa ‘može povući i 20-tak milijuna eura za nekoliko sljedećih godina’. Uglavnom, u Uefi čvrsto vjeruju Plenkovićevim najavama, kao i spremnosti za suradnjom gradonačelnika Tomaševića, za kojega će reći kako je ‘pravi dinamovac i da doista želi pomoći.’
Direktor Nacionalnih asocijacija u Uefi Zoran Laković u svome je izlaganju kazao kako je Uefa spremna u Hrvatsku poslati svoje ljude iz arhitektonske struke kako bi, bez ikakve naknade, mogli svojim znanjem i idejama pridonijeti novim infrastrukturnim projektima.
Inače, među Uefinim prezenterima Outreach Programa najveću pozornost izazvao je strastven, pa i pomalo teatralan nastup šefa europskih sudaca, Talijana Roberta Rosettija. Slavni je sudac kroz primjere spornih situacija u utakmicama najviše razine, prikazanih na video-zidu, naglašavao vrijednost VAR-tehnologije. Zvonimir Boban tu je posebno angažiran, kao čovjek nogometa s istančanim osjećajem za igru, koji inzistira na ubrzavanju procesa donošenja odluka u VAR-sobi, sve u cilju što duljega trajanja igre.
U nyonskim sudačkim kuloarima saznajemo kako od hrvatskih sudaca u Uefi najbolje kotiraju Splićanin Duje Strukan i Zelinčanin Igor Pajač. Rosetti je iznio subjektivnu i čini se nerealnu procjenu kako u Europi trenutačno nedostaje čak 76.500 sudaca! Smatra kako je taj trend opadanja interesa za suđenjem povezan sa strahom sudaca od pritisaka kojima su izloženi, pa i potencijalnoga nasilja prema njima.
Potrebno nam je 30.000 sudaca u jednoj godini. To je cilj! – zaključio je Rosetti.
Financijska izvješća i bilance naravno ne nude previše intriga, ali s obzirom na nedavni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, jedna kategorija čini se vrlo zanimljivom. Naime, nastup vatrenih u ovogodišnjoj Uefinoj Ligi nacija HNS-u je već priskrbio 4.5 milijuna eura; po 2.25 milijuna eura za sudjelovanje i za osvajanje prvoga mjesta u skupini. Novih 2.25 milijuna eura donijelo bi posljednje, četvrto mjesto na završnome turniru, treće mjesto bilo bi nagrađeno s 3.5 milijuna, plasman u finale s 4.5 milijuna, a osvajanje Lige nacija donijelo bi čak šest milijuna eura. Hrvatska će suparnika u polufinalu Lige nacija saznati 24. siječnja.
Jedno od Uefinih financijskih izvješća ilustrira i razliku u iznosima za sudjelovanje u Europskoj ligi i Ligi prvaka. Primjerice, Dinamo je u sezoni 2020./2021., kada je u Europskoj ligi dogurao do četvrtfinala, u tom natjecanju ukupno inkasirao ‘samo’ 12.713 milijuna eura, a najslabiji inkaso od svih posljednjeplasiranih klubova u grupnoj fazi Lige prvaka imao je mađarski Ferencvaros, 18.450 milijuna eura.
Na kraju, naš nogomet uskoro ostaje bez svoga predstavnika u Izvršnome odboru Uefe. Davoru Šukeru na zimu istječe mandat u Čeferinovoj vladi, a kako on više nije na funkciji u Hrvatskom nogometnom savezu, tako više nema osnova za njegovu kandidaturu za prestižnu fotelju u Nyonu. Šuker je bio član Izvršnog odbora Uefe u dva četverogodišnja mandata.
