Prihvatiti svoje tijelo kakvo jest i napustiti ideju o bilo kakvim dijetama možda zvuči sjajno, ali bi li to moglo naštetiti našem zdravlju?
Reklame, pop kultura, pa čak i liječnici mogu govoriti o zdravlju i tjelesnoj težini kao o istoznačnicama: mršavija tijela su zdravija, a veća tijela po defaultu moraju biti nezdrava. Istina je, zapravo, da ni opće zdravlje ni ljudsko tijelo nisu tako jednostavni, a zdravlje se može razlikovati od osobe do osobe, rekla je Jeanette Thompson-Wessen, nutricionistica iz Ujedinjenog Kraljevstva, koja nije orijentirana na gubitak težine kao prioritet.
Što je s dostupnim mjerenjima?
Viši indeks tjelesne mase (BMI) povezan je sa stanjima poput dijabetesa i srčanih bolesti. Međutim, to je kontroverzan način mjerenja zdravlja i samo je jedan od mnogih čimbenika povezanih s promjenama po pitanju općeg zdravstvenog stanja osobe, rekao je dr. Asher Larmie, liječnik opće prakse iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Medicinska skrb, okoliš, društvene okolnosti i biologija čine većinu čimbenika koji određuju naše zdravlje, navodi Ured za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja 2020. godine. Ipak, često pridajemo veliku važnost izgledu osobe kada procjenjujemo njezino zdravlje, rekla je Shana Minei Spence, registrirana dijetetičarka iz New Yorka. Čak i ako se naučimo osloboditi tereta društvenih standarda ljepote, teško nam je osjetiti sigurnost i samopouzdanje po pitanju našeg tijela ako smo procijenili da je naša tjelesna težina nezdrava.
Stručnjaci kažu da je možda došlo vrijeme da razriješimo vezu između zdravlja i tjelesne težine i da se više usredotočimo na ponašanje koje promiče naše zdravlje nego na brojku na vagi.
Korelacija nasuprot uzročnosti
Važno je razumjeti da studije koje ukazuju na užasne zdravstvene ishode za ljude s višom tjelesnom težinom mogu ukazati samo na korelaciju, a ne na uzročnost, rekao je Larmie. Iako studije možda navode na zaključak da ljudi s većom tjelesnom težinom češće dobivaju dijagnoze srčanih bolesti, ne može se reći da im je težina prouzrokovala probleme sa srcem, dodao je Larmie.
Ali važnost tih studija ne treba zanemariti, kaže on. Korelacije su jake, a iz fiziološke perspektive, zdravstvene ustanove rade s korelacijama. Drugi čimbenici bi ipak mogli biti bitan faktor, poput pristupa medicinskoj skrbi. Naime, krupniji ljudi možda teže pronalaze adekvatnu medicinsku skrb.
“Zbog veličine mog tijela vrlo je malo vjerojatno da mogu otići liječniku i dobiti stvarnu dijagnozu koja nije ‘vjerojatno biste trebali smršavjeti'”, požalila se Bri Campos, trenerica o percepciji tijela, koja također nije potpuno sigurna po pitanju svog fizičkog izgleda i ponekad se ustručava potražiti liječničku pomoć.
Tijela nisu posjetnice
Ne možemo baciti jedan pogled na nečije tijelo i steći dojam o njegovom zdravlju, navikama ili biologiji. Imamo li pristup nečijoj medicinskoj dokumentaciji? Razgovaramo li s njegovim liječnikom? Također, često je zdravlje izvan naše kontrole. Puno se kroničnih bolesti može razviti nevezano za višak kilograma.
Iako možemo vidjeti korelacije između veličine tijela i zdravstvenih stanja, nakon što istraživači provedu analizu nekoliko individualnih slučaja, stvari nikad nisu tako jednostavne kakvima se čine, tvrdi Spence.
Čini li nas dijeta zdravijima?
Što uopće znači biti zdrav? I može li vam dijeta pomoći da to postignete? To ovisi o tome kojim aspektima zdravlja dajete prioritet.
Zdravlje se sastoji od mnogo faktora. Izbjegavanje fizičkih bolesti je jedno, ali održavanje mentalnog zdravlja, održavanje umjerenosti u upotrebi društvenih mreža, prakticiranje dovoljne količine sna i smanjenje stresa su nešto sasvim drugo, rekla je Spence.
Ograničavanje unosa kalorija ili potpuno ukidanje određene hrane možda općenito nije zdravo ako negativno utječe na vaše mentalno zdravlje ili vas sprječava da uživate u vremenu s prijateljima i obitelji. Takva ograničenja mogla bi vam pomoći da smršavite, ali to i dalje ne znači da je tijelo dobilo ono što mu je trebalo, niti da je zdravo.
Na što se fokusirati ako želimo biti zdravi ako ne na gubitak težine?
Usredotočite se na navike koje promiču zdravlje poput prestanka pušenja, više kretanja, boljeg sna, manje stresa i jedenja hrane koja je tijelu potrebna. Rezultat toga može biti mršavljenje, ali to ne bi trebao biti cilj, kažu stručnjaci.
“Ako se ne fokusiramo na kilograme, to znači da se stvarno možemo usredotočiti na neka vrlo zdrava i puno održivija ponašanja”, rekla je Thompson-Wessen
