Kako funkcionira “sustav Wagner”? Što ta skupina bliska Kremlju uopće radi u Africi?

PRO Oglas

Skupina Wagner je aktivna i u Africi. Ne radi se samo o “uslugama” koje vagnerovci pružaju kao plaćenici. Kako funkcionira “sustav Wagner”? Što ta skupina bliska Kremlju uopće radi u Africi?

Na početku se o njihovoj nazočnosti obično šire samo glasine, a kasnije to postane javna tajna. Tisuće pripadnika plaćeničke skupine Wagner aktivno je u nekoliko afričkih zemalja.

U Srednjoafričkoj Republici primjerice, po navodima ruskog veleposlanika, 1890 “ruskih instruktora” podržava vladine trupe u građanskom ratu. U Libiji je aktivno i do 1200 plaćenika Wagnera koji se bore na strani pobunjeničkog lidera Kalifa Haftara. U Maliju je proruska i protuzapadna vojna hunta, po izvještajima promatrača, u tu zemlju dovela nekoliko stotina vagnerovaca, koje se u Maliju tereti za teške oblike kršenja ljudskih prava.

Velik i važan utjecaj

Stručnjaci tvrde da nazočnost skupine Wagner u Africi ima puno ozbiljnije razmjere od ovih već spomenutih. “Wagner se s vremenom transformirao od pružatelja vojnih usluga u mrežu poduzeća koja su aktivna u raznim afričkim državama”, kazao je analitičar Julian Rademeyer za DW na ovogodišnjoj Minhenskoj konferenciji. “Oni operiraju u sivoj zoni između više ili manje ilegalnih aktivnosti i tako dobro pokrivaju cijeli spektar.”

Rademeyer radi za mrežu civilnog društva Global Initiative against Transnational Organized Crime (GIATOC) i sa svojim je kolegicama i kolegama objavio izvještaj o Wagneru u Africi.

“U tom izvještaju mi dolazimo do zaključka da je skupina Wagner danas najutjecajniji ruski akter u Africi i da njihove, odnosno aktivnosti firmi koje pripadaju Wagneru ali to skrivaju, imaju loš utjecaj na afrički kontinent.”

Sudan kao “ključna zemlja” u Africi

Wagnerovi plaćenici su već odavno prisutni u Sudanu, i to u većem broju. Već tijekom vladavine diktatora Umara al-Bašira je ruska firma M-Invest dobila koncesije za korištenje rudnika zlata. A tu firmu vjerojatno kontrolira upravo šef Wagnera Jevgenij Prigožin. Vagnerovci su istovremeno zaduženi i za osiguravanje M-Investovih rudnika zlata u Sudanu.

Al-Bašir se 2017. u Sočiju sastao s Putinom, tom je prilikom obznanjen početak “nove faze” bilateralne suradnje. Al-Bašir je Putinu tada obećao da bi Sudan mogao odigrati ulogu “ključne zemlje” za ruske ambicije u Africi – a zauzvrat je od Putina dobio obećanje da će Moskva i vojno podržati njegov režim. Međutim, ni to nije moglo spriječiti njegovo svrgavanje u travnju 2019.

I dok vlasti u Sudanu pokušavaju etablirati ustavno-pravni poredak, pripadnici Wagnera i dalje su prisutni u toj zemlji te su u međuvremenu uspjeli čak i povećati utjecaj na sudansku vojsku.

Vojna vlast naime po svaku cijenu želi zadržati kontrolu nad Sudanom i pritom očigledno može računati na izdašnu pomoć ruskih plaćenika. Zauzvrat se Kremlju omogućava pristup korištenju lukrativnih prirodnih resursa poput spomenutih rudnika zlata.

Promatrači u raznim medijima naglašavaju kako je primarni cilj Rusije kontrola nad vrijednim sirovinama kojima raspolaže ta afrička zemlja: osim zlata, to su mangan i silicij. Od posebnog značenja su za Rusiju i nalazišta uranija.

Ruski “instrument” u Africi

Rademeyer u skupini Wagner vidi primarno instrument pomoću kojeg Kremlj širi svoj ekonomski, ali i vojni utjecaj u Africi. Sudan je, kako je rekao za DW, samo jedan od brojnih primjera te strategije – baš kao i državni posjeti šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova zemljama Afrike, ali i vojne kooperacije i trgovina oružjem te dijelom i besplatne isporuke hrane ili gnojiva.

Očito kao znak zahvale za sve to, prilikom glasanja o Rezoluciji Ujedinjenih naroda (UN) o agresorskom ratu u Ukrajini prije nekoliko mjeseci registrirano je 15 suzdržanih glasova afričkih zemalja. A Eritreja i Mali su svojim “ne” tada još jasnije stali na stranu Rusije.

Skupinu koja je nazvana po njemačkom skladatelju Richardu Wagneru, odnosno kodnom imenu njezinog zapovjednika, utemeljio je 2014. Putinu odani poduzetnik Jevgenij Prigožin. Od tada se Wagner etablirao kao neizostavni privatni akter koji zastupa ruske interese.

Prigožin je nedavno prvi put javno rekao da on stoji i iza tvornice trolova Internet Research Agency koja je aktivna na društvenim mrežama, i to pogotovo na Zapadu kako bi širila dezinformacije u korist Rusije. U izvještaju GIATOC-a o aktivnostima Wagnera se može čitati i o kampanjama s ciljem ostvarivanja utjecaja na stavove afričkog stanovništva.

Kremlj koristi skupinu Wagner kao “instrument diplomacije u Africi” – tako je to nazvao jedan predstavnik istraživačkog kolektiva All Eyes on Wagner u razgovoru s DW-om. Skupina stručnjaka analizira aktivnosti Wagnera diljem svijeta. Identitet tog predstavnika je poznat redakciji, a kako bi se zaštitio, on koristi pseudonim Gabriel.

Gabriel nam je rekao da plaćenici na licu mjesta posjeduju i firme kćeri: “U Rusiji su privatne vojne firme zabranjene, ali je na neki način dozvoljeno da privatne ruske vojne firme djeluju izvan Rusije”. Osim toga, Gabriel dodaje: “I svaki put Kremlj izdaje dozvolu kako bi brend Wagner širio svoje aktivnosti u Africi.”

Zlato, drvo, rudnici…

Marka Wagner je, sudeći po međunarodnim istraživanjima, aktivna i u onim područjima koja nemaju veze sa sigurnosnim pitanjima. U srpnju prošle godine je All Eyes on Wagner, s još jedanaest europskih partnerskih medijskih kuća, objavio da skupina Wagner u velikom stilu zarađuje na skupocjenom tropskom drvu iz Srednjoafričke Republike. Vlada u Banguiju je, kako stoji u tom izvještaju, jednoj Wagnerovoj firmi kćeri dala koncesiju za neograničenu sječu na području površine 187.000 hektara.

Slično je i u slučaju srednjoafričkog rudnika zlata Ndassima. I tamo je, sudeći po navodima iz spomenutog izvještaja, jednom kanadskom rudarskom poduzeću oduzeta koncesija, koja je dodijeljena jednoj firmi s Madagaskara, koju se također spominje i u GIATOC-ovom izvještaju, u kojem je ona proglašena Wagnerovom firmom kćeri.

Istraživanje magazina The Africa Report otkrilo je kako je Wagnerova mreža preko kamerunske morske luke Douala uvozila tešku mehanizaciju za rudnike. U međuvremenu se, kako se tvrdi, za transport sirovina tjedno organiziraju tri konvoja teretnih vozila iz Banguija do Douale. U pratnji konvoja su, kao osiguranje, članovi skupine Wagner opremljeni teškim naoružanjem, tvrdi se.

Za afričke vlade koje se suočavaju s problemom nedostatka novca je itekako atraktivan model po kojem za usluge Wagnera plaćaju dodjelom koncesije za eksploataciju sirovina ili pristupom na tržište, u to je uvjeren i Gabriel: “Ne moraju plaćati nikakav novac sa svojih računa, umjesto toga mogu jednostavno reći: Evo, u idućih 25, 50 ili 100 godina možeš bez ikakvih problema iskorištavati ovaj rudnik.”

Rusi “vladari” na svim unosnim područjima

U Srednjoafričkoj Republici, čini se, skupina Wagner nastavlja diverzificirati svoje poslove. Skupina je pokušala “protjerati” s tržišta francusku šećeranu SUCAF, kaže Joseph Bendounga, šef oporbene stranke MDREC.

U razgovoru za DW on navodi još jedan primjer: “Oni upravo pokušavaju optužiti francusku pivovaru Castel da podržava i financira teroriste. Rusi su vladari na svim područjima koja donose novac, uključujući i carinu i poreze.”

Od toga bi mogla profitirati tvrtka First Industrial Company koja u Banguiju proizvodi pivo i žestoka alkoholna pića. Sudeći po navodima GIATOC-a, tvrtka je registrirana na jednog ruskog poslovnog čovjeka čije se ime često spominje u izvještajima o poslovanju skupine Wagner.

Rusija ne demantira povezanost s First Industrial Company. Jedan glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Banguiju za DW je rekao: “Dobro to ide, jer su u Srednjoafričkoj Republici vrlo omiljena pića proizvedena po ruskim receptima.”

I dodaje kako se želi popularizirati rusku kulturu među stanovništvom Srednjoafričke Republike, a ujedno i zaraditi. Privatni investitor može raditi što god želi, kaže glasnogovornik: “Pa to je zakon slobodnog tržišta.”

Novi planovi u Africi?

Čini se da se intenziviraju ekonomske aktivnosti Wagnerove mreže u Africi. I to usprkos činjenici da se Wagnerovi plaćenici otvoreno bore na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine.

“U nekim su slučajevima brojni plaćenici povučeni kako bi se borili u Ukrajini, drugi ostaju na licu mjesta”, kaže GIATOC-ov analitičar Rademeyer za DW. “Nema naznaka za to da bi rat u Ukrajini mogao dovesti do povlačenja Wagnerovih plaćenika iz Afrike.”

Rademeyer se pribojava “da će Wagner u Africi imati nove metastaze i nastaviti rasti, sve dok ne bude intervencije protiv tog utjecaja. Europa i njezini partneri morali bi u tom kontekstu puno bolje surađivati s Afrikom.”

Dw.com

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO