Kako postupiti kad se od mehaničara kući dovezete s novim problemom?!

PRO Oglas

Nakon povratka iz servisa primijetili ste lokvicu ispod vozila. Ili da vam auto sad nekako čudno vuče u jednu stranu. Ili da kočnice ne grizu onako dobro kao ranije. Ili da auto ne vuče kao prije. Ili, zašto ne, da se na suvozačkim vratima nalazi ogrebotina za koju biste ruku dali u vatru da je ranije nije bilo…

Dakle, bili ste na servisu i mehaničar je otklonio kvar zbog kojeg ste išli k njemu, ali sad imate novi problem. I zakleli biste se da se to prvi put počelo javljati odmah nakon što ste preuzeli auto… Koliko ste puta čuli ovakvu priču? Ili se, još gore, nešto slično ili isto dogodilo baš i vama? Naravno, niste jedini. Većina vozača s imalo duljim stažom za upravljačem iskusila je sličnu situaciju barem jednom, i dobar dio njih ni do dana današnjeg nije siguran što se doista dogodilo.

Do kvara je dakle došlo nakon što se automobil vratio sa servisa, nekad prije (pa i prilikom prve vožnje, tijekom odlaska od mehaničara), a nekad malo kasnije, primjerice dan, dva ili pet dana poslije. Sasvim logično, gotovo svaki vozač će najčešće prvi pomisliti da popravak nije obavljen kako valja. Ili da je majstor nakon popravka koji je možda i izveo kako je trebao jednostavno zaboravio prišarafiti neki dio na njegovo mjesto.

I doista, moguće je da se dogodilo i to, jer kao što znamo, ljudi koji rade ponekad i griješe, i nitko od nas pritom nije imun. No isto tako, sasvim je moguće i da je do novog kvara jednostavno došlo u nesretnom trenutku koji je vlasnika nagnao da pomisli kako se radi o dva uzročno-posljedična događaja iako oni možda uopće nisu međusobno povezani. Dakle, da nemaju baš nikakve veze jedan s drugim.

No postoji i treća mogućnost, no ona, međutim, izaziva daleko najviše kontroverzi jer se svako spekuliranje o njoj odvija u ne samo sivoj zoni, nego onoj koja – barem u pričama nekih vozača – ponekad zna gotovo pa završiti u – zoni sumraka. Na primjer, bio sam kod vulkanizera i promijenili su mi sve gume, ali auto točno od tog trenutka više ne reagira na gas kao nekad… Dakle ona mogućnost koja na sve već rečeno – a radi se dakle o vrlo teško dokazivim poveznicama – dodaje i komponentu krajnje subjektivnog dojma. I tu se stvari konačno mogu zapetljati u doista nerazmrsive čvorove sumnji, propitkivanja i neutemeljenih optuživanja.

Koliko, dakle, realno ima mogućnosti da nakon servisa automobila nešto pođe po zlu? Postoji li neka grupa problema na vozilima koji se mogu javiti nakon servisa? Mogu li se s promjenom ili popravkom jednog dijela javiti problemi na nekom drugom? Tko god je pokušao istraživati ili razgovarati sa stručnjacima na ovu temu vjerojatno je naišao na iste stavove. Ili konkretnije, nedostatak istih. Odnosno nedostatak volje ili, točnije rečeno, odlučnosti da se o nekim stvarima bez ograda iznesu jasno definirane teze. I to je ujedno i najbolji pokazatelj o koliko se kompliciranom pitanju ovdje radi.

Bez obzira na to o kakvim se slučajevima doista radilo, uvijek se postavlja isto pitanje: što se zapravo može napraviti ako ste uvjereni da vam je za neki kvar ili štetu na automobilu uistinu kriv mehaničar, odnosno servisna radionica? Može li se napraviti išta? Može, ali pritom treba imati na umu da će ponekad biti jako teško dokazati da je za neki kvar na automobilu doista bio kriv određeni zahvat mehaničara. U svakom slučaju, pokušajte razgovarati sa serviserom, jer vaše je pravo kao potrošača da uložite žalbu na rad obavljen na vašem automobilu. Učinite to, dakako, odmah čim uočite problem ili barem što je ranije moguće.

Ovdje, dakako, puno znači i to jeste li popravak obavili u ovlaštenoj ili barem renomiranoj radionici ili u kvartovskoj garaži koja za svoj rad ne daje nikakva jamstva, niti u doslovnom niti u širem smislu riječi. Kad smo već kod toga, ako niste sigurni biste li svoj automobil prepustili u ruke nekom servisu ili ne biste, odgovor bi vam trebao biti jasan već iz samog pitanja – dakle, radije nemojte. Pojavi li se, s druge strane, problem s ozbiljnim servisom, posao pregovaranja će vam možda biti malo lakši, a krajnji rezultat konkretniji, no budite pripravni da to i dalje neće biti ni lak ni jednostavan postupak. Kao i s mnogim drugim stvarima u životu, prema osobi s kojom razgovarate pokušajte se odnositi ljudski i imajte na umu da svatko tko nešto radi može pogriješiti. Dakle, i osoba koja je izvodila popravak na vašem automobilu te možda – nehotice – propustila popraviti što je trebala ili možda doista izazvala neki novi problem.

Ali isto tako, ne zaboravite da je moguće i da ste i vi pogriješili, da dva problema doista nisu nužno međusobno povezana, pa probajte ne optuživati osoblje radionice i unaprijed zahtijevati svoja prava, ako već niste potpuno sigurni u točne uzroke kvara. Ukratko, ne odnosite se prema njima onako kako ne biste htjeli da se netko odnosi prema vama. Neće to biti uvijek jednostavno, posebno ne dok ste još iznervirani zbog samog događaja, ali doista je važno da zadržite prisebnost.

Nadalje, imajte na umu da se, kao i u mnogim drugim područjima života, stvari jednostavno mijenjaju, i to ne nužno na bolje. Postoji jedna anegdota vezana uz Henryja Forda, koja kaže da je prekaljeni industrijalac i biznismen u nekom trenutku svojega života, nakon što se američkim cestama već vozio i odvezao golemi broj legendarnog modela T, odlučio istražiti koji dio tog automobila najbolje podnosi stalnu eksploataciju. Nakon što je navodno vlastoručno pregledao i ispitao mnogo već isluženih primjeraka, zaključio je da se radi o jednoj masivnoj poluosovini te je taj dio odnio u tvornicu i zatražio da ona ubuduće bude nešto tanja. Ne kažemo, naravno, da se o takvim stvarima na jednak način odlučuje i danas, no nemojte zaboraviti da je potraga za smanjenjem troškova konstanta u automobilskoj industriji te da se automobili i dalje kvare te su i dalje podložni posljedicama stalne eksploatacije.

To je uostalom primjetno i po relativno čestim servisnim opozivima. Čitave serije novih automobila svake se godine pozivaju u servise kako bi se tamo otklonili neki od kvarova koji su otkriveni nakon što je novi model ušao u serijsku proizvodnju. Sve godine istraživanja i razvoja, kao i milijuni odvezenih kilometara te sva druga ispitivanja koja se provode za svaki novi ili obnovljeni model često nisu dovoljni da se spriječe problemi i kod takvih, uglavnom sasvim novih vozila.

Tako je i s kvarovima, odnosno njihovim popravcima: moguće je da je neki konkretan zahvat na nekom konkretnom autu u nekom trenutku bio okidač za novi problem, ali vjerojatnost da takva situacija potraje dulje doista je mala. Industrija i o takvim stvarima itekako vodi računa te ih rješava u hodu, baš kao što tretira i ostale dječje bolesti.

Revijahak.hr

PRO Oglas

POSLJEDNJE OBJAVLJENO