Na policama trgovina potrošači mogu pronaći ogroman broj proizvoda na kojima piše “posno”, od slanoga do slatkiša, što dosta olakšava vrijeme posta vjernicima.
Međutim, na policama se nalaze i namirnice za koje građani misle da su posne, a zapravo nisu.
Da stvar bude gora, postoji i veliki broj artikala na koji velikim slovima piše posno, ali kada okrenete ambalažu i pročitate sitna slova vidjeti ćete da su ti artikli sve samo ne posni, jer u sebi mogu sadržavati jaja, mlijeko i masnoće životinjskog porijekla.
Iako nikada ne bi rekli, ali istina je da većina ribljih pašteta, napolitanki, bombona, biljnih sireva, pekarskih proizvoda, tostova, dvopeka i čokoladnih keksića nije posna iako piše da jeste!
Nutricionisti savjetuju da ne vjerujete trgovcima jer većina posne hrane koja se prodaje u marketima zapravo uglavnom nije posna, iako se tako reklamira.
Sa druge strane, stručnjaci iz oblasti zaštite potrošača kažu da se ovim trikovima trgovci služe odavno, da je u pitanju klasično dovođenje potrošača u zabludu, ali da ova oblast nije regulirana zakonima pa potrošači nemaju gotovo nikakva prava.
Nutricionista Milka Raičević kaže da ljudi posnu hranu kupuju masovno, pogotovo u vrijeme posta.
–Neke stvari koje su nekada bile posne, poput ribljih pašteta, refleksno stavljamo u korpu iako to već godinama nije posno. Pogotovo nikome ne padne na pamet da pogleda deklaraciju kada na prednjoj strani pakiranja vide znak posno. A kada bi pročitali sitna slova pozadi vidjeli bi da ti proizvodi uglavnom sadrže tragove mlijeka, jaja i konzervanse koji sadrže masnoće životinjskog porijekla. Zato uvijek kažem da se ni za jednu namirnicu u prodavnicama, osim voća i povrća, ne bih mogla zakleti da je posna – kaže ona za K1info.rs.
Ona dodaje da mnogi proizvodi za koje to teško da bismo rekli sadrže u sebi mlijeko u prahu, goveđi ili svinjski želatin, razne konzervanse životinjskog porijekla. Zato je zaista nezahvalno preporučiti nekom koju industrijsku hranu može da jede tijekom posta.
Čak ni u pekarama nije sigurno da ćete kupovinom najobičnije kifle ili kruha postan proizvod.
– Ma koliko to zvučalo čudno, tako je. Moj prijedlog je da zaboravite na pekaru dok postite. To kažem zato što mnogi pekari u kifle, pite i prazne bureke dodaju svašta, kako bi dobili na ukusu, a i premazuju ih. Čak ni za kruh nisam sigurna čime ih sve premazuju – naglašava nutricionista.
Ona dodaje i da slatkiši poput napolitanki, čokoladnih keksići i kolačići nisu posni, iako na njima stoji ta oznaka. Ako okrenete proizvod zaista ćete vidjeti da se u sastavu mogu pronaći i tragovi jaja i mlijeka.
Najčešću grešku potrošači prave vjerujući da kupovinom riblje ili veganske paštete ne mogu pogriješiti.
– Ti namazi mahom nisu posni! Proizvođači stavljaju konzervanse koji sadrže masnoće životinjskog porijekla i kao se malo bolje zagledate vidjeti ćete da na mnogima i ne piše posno. Ima i onih koji stave oznaku posno, a zapravo kada pročitate sastav vidite da su vas prevarili. Također, potrošači vjeruju da su biljni sirevi posni, ali to je još jedna laž. Kod većine biljnih sireva u deklaraciji ćete pročitati kazein, što je protein koga ima jedino u mlijeku – ističe Raičevićeva.
Što sve mislimo da je posno, a uglavnom nije:
-riblje paštete
-biljni sirevi
-namazi od povrća
-napolitanke
-čokoladni keksići
-pekarski proizvodi
-kolačići sa ovsenim pahuljicama
-tostovi i dvopeci.
OTPOR.Media
