I pored svih obećanja o tome kako je ekonomska situacija u Federaciji dobra, kako su pokazatelji bolji nego je to bio slučaj i u predpandemijskoj 2019. godine, i pored ranijeg poziva federalnog premijera Fadila Novalića da minimalna plaća mora biti barem 700 maraka od toga ipak niti tijekom 2021. nije bilo ništa.
Ali na posljednjoj sjednici Vlade FBiH u ovoj godini jeste donesena Uredba po kojoj je od 1. siječnja 2022. minimalna plaća u ovom entitetu 543 marke. S obzirom kako je dosadašnja minimalna plaća bila 406 marke ovo svakako jeste bolja situacija, ali sindikati, radnici ali i dobar dio javnost ovu odluku već je dočekao ‘na nož’ i smatraju da je ovo samo još jedan šamar vlasti prema radnicima, njihovom životnom standardu i dostojanstvu.
Naime, podaci sindikata su da u FBiH oko 9.200 radnika prima minimalnu plaću od 406 maraka, a oko 150 tisuća radnika radi za 550 maraka (posljednji podaci pokazuju kako je u FBiH ukupno 534.166 zaposlenih osoba) što samo po sebi govori kakvo je stanje s radničkim pravima.
Pojašnjenja
Vlada FBiH u svom priopćenju navodi kako je najniža plaća u smislu ove uredbe je najniži mjesečni iznos plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a utvrđuje se u neto iznosu.
U iznos najniže plaće ne ulaze uvećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Najniža plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
– Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Vlada Federacije BiH će odlukom, u skladu s članom 78. stav (1) Zakona o radu, utvrditi iznos najniže plaće za 2022. Utvrđeni iznos najniže plaće se primjenjuje na plaću za siječanj 2022. i sve naredne mjesece do 31. prosinca 2022., a nakon toga se usklađuje jednom godišnje u rokovima i na način propisan uredbom, navodi se. Pravo na najnižu plaću, utvrđenu prema odredbama ove uredbe, imaju svi radnici koji rade u FBiH, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti najnižu plaću samo u slučaju kada je plaća radnika po kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, niža od najniže plaće utvrđene ovom uredbom. Poslodavac ne može koristiti najnižu plaću koju utvrđuje Vlada ovom uredbom niti najnižu satnicu koja bi se izračunala na osnovu najniže plaće, kao ni bilo koju obračunsku jedinicu koja bi se izvela na osnovu utvrđene najniže plaće, za obračun plaće, naknade ili bilo kojeg drugog davanja radniku čija je plaća viša u odnosu na najnižu plaću, utvrđenu ovom uredbom.
– Najniža plaća za narednu kalendarsku godinu se usklađuje do kraja tekuće godine, na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50 posto postotka porasta potrošačkih cijena i 50 posto postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH u tekućoj godini za razdoblje siječanj-rujan, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, Vlada odlukom usklađuje visinu najniže plaće za narednu godinu, što će prvi put biti izvršeno za 2023., a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. U slučaju da Vlada ne postigne dogovor nakon konsultacija sa ESV-om, minimalna plaća za narednu godinu ne može biti niža od iznosa koji je bio utvrđen odlukom za prethodnu godinu. Najniža plaća, utvrđena u skladu sa ovom uredbom, u 2022. iznosi 543 marke neto (55 posto od 987 maraka – prosječne neto plaće u razdoblje siječanj-rujan 2021.). Ovakvom uredbom štiti se socijalna sigurnost radnika, pojednostavljen je poslodavcu obračun iznosa najniže plaće jer se iznos najniže plaće utvrđuje odlukom Vlade u tekućoj godini i primjenjuje se u cijeloj narednoj godini, za razliku od dosadašnjeg načina utvrđivanja najniže plaće posebno za svaki mjesec, ovisno o broju radnih sati tog mjeseca. Prednost je i pojednostavljen sustav nadzora Porezne uprave FBiH kao i nadležnih inspekcija, stoji u priopćenju.
Žestoka reakcija sindikata
U priopćenju koje potpisuje SelvedinŠatorović iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine stoji kako je neprihvatljivo najavljeno usvajanje odluke Vlade FBiH o minimalnoj plaći u FBiH u iznosu od 543 marke.
– U vrijeme kada troškovi života iznose iz mjeseca u mjesec više od dvije tisuće maraka, kada najveći broj radnika nema sredstava ni za ono najosnovnije, u vrijeme kada se dočekujemo poskupljenje energenata, a samim tim i svih životnih namirnica, higijenskih sredstava i proizvoda neophodnih za normalan život radnika i svih drugih stanovnika FBiH, Vlada FBiH, u dogovoru sa podobnim sindikatima i poslodavcima želi zakonski dodijeliti radnicima sadaku koja jedva da pokriva četvrtinu mjesečnih troškova života.Predstavnici sindikata koji su pristali na taj iznos su načinili veleizdaju svojih članova, ali i svih radnika u FBiH i morat će im dati pojašnjenje i opravdanje svog stava. Ne znamo kada i na kojim sjednicama su im članovi dali podršku za pristajanje na ponižavanje od strane Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH, stoji u priopćenju. Dodaju kako je našu zemlju je tokom ove godine napustilo više od 170 tisuća žitelja. Među njima je najviše kvalificiranih radnika koji su bili primorani otići iz domovine kako bi sebi i svojim obiteljima osigurali normalan i dostojanstven život. Dodaje se kako ovih dana na snagu stupa Odluka o dopuni Protokola 6 CEFTA-e kojim se uklanjaju radne dozvole kao prepreka zapošljavanju naših radnika u zemljama potpisnicama ovog sporazuma.
– Planira li Vlada FBiHzaustaviti egzodus radnika nudeći im plaću od 543 marke? Kako poslodavci namjeravaju sačuvati neophodnu radnu snagu ako znamo da se već sada bore sa nedostatkom kvalificirane radne snage? U Crnoj Gori će od 1. siječnja naredne godine minimalna plata iznositi 450 eura umjesto dosadašnjih 250 eura, a da je proračun te zemlje za 2021. iznosio 2,5 milijarde eura (4,9 milijardi maraka) dok je u FBiH bio 5,4 milijarde maraka.Vjerujemo da će zastupnici u Federalnom parlamentu poštivati dogovor koji su predstavnici svih Klubova zastupnika postigli u Domu sindikata, kada su prihvatili inicijativu SSSBiH da minimalna plaća u FBiH bude tisuću maraka i da će ponovo pokazati da su odgovorniji dio vlasti u FBiH i da rade u interesu žitelja, samim tim i radnika, zaključuje se u priopćenju.
Vlada FBiH utvrdila Prijedlog proračuna FBiH za 2022.
Vlada FBiH je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog proračuna Federacije BiH za 2022. u iznosu od 5.535.108.213 maraka i veći je za 53,8 milijuna maraka u odnosu na 2021. Strukturu predloženog proračuna za 2022. karakterizira rast poreznih prihoda, posebno iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te od neizravnih poreza.
Na drugoj strani, planiran je porast iznosa kapitalnih transfera i izdataka za nabavku stalnih sredstava. Povoljna situacija s revidiranim projekcijama prihoda, kao i manje planirani izdaci, pogodovali su značajnom smanjenju planiranih primitaka u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu. Ukupni prihodi od poreza projicirani u proračunu za 2022. iznose 3.947,6 milijuna maraka i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 441,5 milijuna maraka ili 13 posto. Posebno se to odnosi na prihode koji se prikupljaju iz doprinosa za MIO, koji su planirani u iznosu od 2.219 milijuna maraka, te prihode od neizravnih poreza s jedinstvenog računa od 1.661,6 milijuna maraka.
Primici od financijske imovine i zaduživanja planirani su u ukupnom iznosu od 920 milijuna maraka. Na strani rashoda i izdataka su izdaci za materijal, sitni inventar i usluge povećani za 41,5 milijuna maraka u odnosu na 2021. godinu, a u okviru ovoga se najznačajnije povećanje od 30 milijuna maraka odnosi na nabavku cjepiva protiv Covid-19. U dijelu kapitalnih transfera, koji su u proračunu Federacije BiH za 2022. planirani u ukupnom iznosu od 300 milijuna maraka, što je povećanje od 32 posto u odnosu na 2021., najveće povećanje se odnosi na kapitalne transfere javnim poduzećima. Najznačajniji transferi su za izgradnju autocesta i brzih cesta 229,3 milijuna maraka (83 posto više u odnosu na 2021.), za sufinanciranje izgradnje željezničke infrastrukture pet milijuna maraka, za unaprjeđenje zračnog prometa FBiH šest milijuna maraka, te 19,7 milijuna maraka za JP Aerodrom Bihać.
Za nastavak obnove Saborne Crkve o Mostaru 120 tisuća maraka
Vlada FBiH je donijela Odluku o odobravanju izdvajanja sredstava iz Tekuće rezerve Proračuna FBiH za 2021. Glavnom tajništvu Vlade FBiH u iznosu od 120 tisuća maraka. Ova sredstva su odobrena u svrhu sufinanciranja nastavka obnove Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru. Prije donošenja ove odluke, Federalna vlada je prihvatila informaciju o molbi Srpske pravoslavne crkve – Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska – Srpska pravoslavna crkvena općina mostarska, za financijsku pomoć za nastavak obnove Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, sa inicijativom za izdvajanje sredstava s pozicije Tekuće rezerva Proračuna FBiH za 2021. Inače, u molbi za pružanje pomoći, izražena je zahvalnost na svemu što je Vlada FBiH do sada učinila na podršci obnovi Saborne crkve. Do sada su na ovom objektu završeni grubi građevinski radovi, a predstoji unutarnje malterisanje i drugi unutarnji radovi.
Imenovani direktori i zamjenike direktora kazneno-popravnih zavoda u FBiH
Vlada FBiH donijela je odluke o poništenju ranije raspisanog i o raspisivanje novog javnog oglasa za izbor i imenovanje predsjednika i članova Nadzornog odbora JP Filmski centar Sarajevo d.o.o. Također, za vršitelja dužnosti predsjednika NO Filmskog centra Sarajevo imenovan je Marko Mikulić, a za v.d. članova Izudin Bajrović i Adnan Džindo.
Za predstavnike Vlade FBiH u pregovaračkom timu BiH imenovani su Medina Dudo i Ekrema Kasum. Članovi ovog tima zaduženi su za pregovaranje o zaključivanju svakog pojedinačnog sporazuma /ugovora/ konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zatim na implementaciju aktivnosti proizašlih iz članstva BiH u Inkluzivnom okviru za BEPS i u Globalnom forumu o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe.
Vlada je donijela Rješenje o postavljenju VedadaDemira za direktora Federalnog zavoda za geologiju.
Dana je prethodna suglasnost Skupštini UNIS Ginexa d. d Goražde za razrješenje vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora ovog gospodarskog društva uime državnog kapitala, zbog okončanja konkursne procedure, te za imenovanje Sedada Dedića i Alema Omerhodžića za članove Nadzornog odbora, na razdoblje do isteka mandata člana Nadzornog odbora koji je imenovan prilikom imenovanja cijelog Nadzornog odbora.
Zbog isteka mandata na koji su imenovani, zaključno s 31. prosinca 2021., Vlada FBiH razriješila je dužnosti direktore i zamjenike direktora kazneno-popravnih zavoda u FBiH. Za nove direktore ovih ustanova su, na razdoblje od četiri godine, postavljeni Redžo Kahrić (KPZ Zenica), Marijo Marić (KPZ Mostar), Ivo Ivkić (KPZ Orašje), Faruk Zubčević (KPZ Sarajevo), Emil Velte (KPZ Busovača) i Jasmin Omerbegović (KPZ Tuzla). Novi zamjenici direktora su Ivica Dujmović (KPZ Zenica), Mujo Trebović (KPZ Mostar), Nevad Ahmetović (KPZ Orašje), Mladen Krpan (KPZ Sarajevo), Semir Mekić (KPZ Busovača) i Božo Antunović (KPZ Tuzla). Direktoru KPZ Bihać mandat još nije istekao, a za njegovog novog zamjenika imenovan je Franjo Jurić.
Za sudjelovanje u radu i odlučivanju na skupštinama gospodarskih društava su opunomoćeni Amadeo Mandić (JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o.) i Jadranko Puljić (JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar).
