Ukorijenjen u samoporažavajućim mislima i uvjerenjima, sram se može manifestirati u različitim oblicima, od osjećaja trajne neadekvatnosti do borbe s povjerenjem i samoizražavanjem.
Primjeri misli odrasle djece koja se bore sa sramom
Primjeri misli odrasle djece povezanih sa sramom u nastavku pletu mrežu samoporažavajućih ponašanja koja ometaju osobni rast i održavaju cikluse patnje.
“Nikad nisam dovoljno dobar.”
Ovaj samogovor često je prisutan kod odrasle djece koja se grde zbog neispunjavanja nevjerojatno visokih standarda (bilo onih koje su sami nametnuli ili onih koje su nametnuli drugi), što dovodi do osjećaja srama i neadekvatnosti.
“Ne mogu vjerovati nikome; samo će me povrijediti.”
Odrasla djeca koja se bore sa sramom sklona su vjerovati da su sama po sebi nedostojna ljubavi i poštovanja. Ovo se uvjerenje može manifestirati kao nevoljkost da se vjeruje drugima te strah od odbijanja i daljnje sramote.
“Moram skrivati svoje prave osjećaje i misli, oni su sramotni.”
Odrasla djeca u emocionalnoj boli mogu internalizirati uvjerenje da su njihovi osjećaji i misli pogrešni ili sramotni.
Kao rezultat toga mogu potisnuti svoje emocije i autentično “ja”, kako bi izbjegla strah od osude ili kritike od drugih.
“Ja sam odgovoran za sve što pođe po zlu.”
Odrasla djeca koja se bore sa sramom često osjećaju nesrazmjeran osjećaj odgovornosti za tuđe probleme. Mogu sebe kriviti za obiteljske sukobe ili tuđu nesreću, jačajući osjećaj srama i nedostojnosti.
“Ne zaslužujem sreću ni uspjeh.”
Ovaj samogovor proizlazi iz toga što odrasla djeca vjeruju da su sama po sebi manjkava ili da ne zaslužuju pozitivna iskustva. To dovodi do samosabotaže i nevoljkosti da se slijede ciljevi ili odnosi koji bi mogli donijeti ispunjenje.
Smjernice za roditelje kako pomoći odrasloj djeci da prevladaju sram
Kao roditelj odraslog djeteta možete učiniti sljedeće:
–potaknite otvorenu komunikaciju – stvorite sigurno okruženje za svoje odraslo dijete da izrazi emocije bez straha od osude,
–normalizirajte neuspjeh – podijelite osobna iskustva neuspjeha kako biste pokazali njegovu univerzalnost i naglasili prilike za rast,
–promicanje samosuosjećanja – potičite ljubaznost prema sebi i izazovite samokritičke misli,
–istaknite prednosti – pomozite svojem odraslom djetetu da prepozna svoje snage i slavi postignuća,
–postavite realna očekivanja – izbjegavajte nametanje nerealnih ciljeva i podržavajte ostvarive ciljeve,
–vodite primjerom – modelirajte zdrave mehanizme suočavanja i pokažite važnost traženja pomoći kada je potrebna,
–zagovarajte brigu o sebi – naglasite važnost davanja prioriteta fizičkoj, emocionalnoj i mentalnoj dobrobiti,
–ponudite bezuvjetnu ljubav – uvjerite svoje odraslo dijete u svoju nepokolebljivu ljubav i ponos na to tko on jest,
–potaknite traženje profesionalne pomoći – preporučite terapiju ili savjetovanje ako osjećaji srama i dalje postoje unatoč naporima da ih se riješi.
