Što donosi analiza Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekt izgradnja brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Hrvatska?

PRO Oglas

Moguće prijetnje su onečišćenje izvorišta vode i izuzimanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta u Mostarskom Blatu

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u suradnji s Gradskom upravom Širokog Brijega organiziralo je javnu raspravu o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekt izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Granica Republike Hrvatske. U Širokom Brijegu najveći dio navedene ceste prema dosadašnjem planu ići će obolom Mostarskog Blata, zatim prema Uzarićima, te nastavlja dalje prema Polugrini, dvama podvožnjacima obilazi Mokro, Rasno i završava u Podledincu. Ukupna dionica navedene ceste kroz Široki Brijeg iznosi 40,5 km.

O izgradnji navedene ceste i ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš razgovarali smo s vijećnicom u GV Širokog Brijega Antonijom Banožić:

Mišljenja sam kako bi društveno-ekonomski utjecaj odnosno ekonomski razvoj područja izgradnje navedene ceste bio mnogo veći kada bi trasa obuhvaćala područja bliža središtu Širokog Brijega. Analizirajući Studiju procjene utjecaja na okoliš zabrinjavajući je dio iz zaključka Studije citiram:

Na osnovu svih analiza relevantnih utjecaja moguće je donijeti generalni zaključak da su najosjetljiviji dijelovi okoliša na predviđenoj dionici zone poljoprivrednoga zemljišta u Mostarskom Blatu i IM-BE polju, gdje su definirani kao najznačajniji utjecaji uslijed izuzimanja vrijednog poljoprivrednog zemljišta, te funkcionalnog i prostornog presijecanja ovih polja. Također, skoro 60 posto dužine projektirane trase brze ceste pruža se preko izrazito okršenog područja, tzv. “visokog krša” u kojim je formiran vrlo prostran krški vodonosnik koji se prazni preko nekoliko velikih izvora koji su značajna izvorišta za regionalne i lokalne vodoopskrbne sustave. Zbog relativno velikih brzina podzemnog tečenja (od 1 do 3 km/dan) i slabe sposobnosti samopročišćavanja podzemnih voda moguća su onečišćenja tih izvorišta vode. – navela je Antonija Banožić i podsjetila da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još 2016. godine usvojila Okvirnu strategiju transporta Bosne i Hercegovine, koja brzu cestu Mostar sjever – Široki Brijeg – hrvatska granica definira kao jedan od prioritetnih dijelova.

Pet godina je prošlo, a izgradnja ceste je još uvijek u povojima! Koliko onda čekaju građani na realizaciju projekata koji nisu označeni kao prioritetni? Nadam se da izgradnja ove ceste neće doživjeti sudbinu započete i nikada dovršene takozvane “nove ceste” u Ljutom Docu, rodnom mjestu Dragana Čovića – zaključila je Banožić.

Dragan Čolak / OTPOR.Media

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO