U Hrvatskoj je prije 31 godinu, 19. svibnja 1991., održan povijesni referendum o samostalnosti na kojemu se velika većina građana izjasnila za samostalnu državu, a samo manji dio za ostanak u Jugoslaviji.

Odluku o raspisivanju referenduma, u tijeku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ, donio je predsjednik Franjo Tuđman.

Građanima su bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa za i protiv i odlučivali su na listićima plave i crvene boje. Pravo odlučivanja imalo je 3.6 milijuna birača.

Plavi listić

Pitanje na plavom listiću glasilo je: Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?

O tom se pitanju izjasnio 3.051.881 ili 83.6 posto birača, za ih je zaokružilo više od 2.8 milijuna ili 93.24 posto izašlih na referendum, protiv je glasalo oko 127.000 birača (4.15 posto).

Crveni listić

Na crvenom listiću pitanje je bilo: Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi? O njemu je glasao 3.051.881 birač ili 83.6 posto, za ih je bilo oko 164.000 (5.38 posto), protiv nešto više od 2.8 milijuna (92.2 posto).

Referendum iz svibnja ’91. otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada te godine.

Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena.

Hina