Možemo potvrditi da je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića koji se terete za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH”, stajalo je u vrlo kratkoj izjavi državnih tužitelja 12. kolovoza.

Optužnica je podignuta protiv predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika RS zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Sud Bosne i Hercegovine je imao rok 15 dana da se izjasni o ovoj optužnici pa je vratio na doradu, jer tužitelji nisu objasnili počinjene krivičnog djela, kao i posljedice djelovanja Dodika i Lukića.

Dok je Dodik nervozno istupao u javnosti, sazivao pristalice na entitetsku liniju i sebe poistovjećivao sa narodom u RS, njegov odvjetnik Goran Bubić kupovao je nešto vremena i tražio izuzeće sutkinje Jasmine Ćosić Dedović, što je Sud BiH jednoglasno odbio.

„Prijedlog za izuzeće upućen na zahtjev Milorada Dodika. Obrana smatra da u ovom predmetu sutkinja Dedović ne može postupati zato što postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost. Sutkinja Jasmina Ćosić Dedović svojevremeno je bila kandidat za sutkinju Međunarodnog krivičnog suda u Haagu, a Milorad Dodik, tada u svojstvu člana Presjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH”, istakao je Bubić.

Sud bi, prema najavama, za nekoliko dana trebalo da donese odluku o sudbini dorađene optužnice. Ukoliko je potvrdi, odlučivati će i o mjeri zabrane političkog djelovanja za predsjednika RS, dok traje sudski postupak. Za krivično djelo koje se Dodiku i Lukiću stavlja na teret zaprijećena je kazna do pet godina zatvora.

Protiv lidera SNSD-a već godinama se u Tužiteljstvo BiH nižu prijave zbog različitih krivičnih djela, ali većina ih je arhivirana ili su istrage obustavljene.

Žurnal podsjeća na neke prijave:

RUŠENJE USTAVNOG PORETKA

Dodik je jedan od osumnjičenih u istrazi otvorenoj krajem pretprošle godine. Narodna skupština RS 10. prosinca 2021. godine usvojila je zaključke kojima se ulazi u proces povlačenja suglasnosti entiteta na državne zakone o obrani i sigurnosti, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, sistemu prikupljanja poreza i carina.

Zaključke je predložila većina okupljena oko vladajućeg SNSD-a. Uz Dodika, za rušenje ustavnog poretka osumnjičeni su još i tadašnja predsjednica RS, sadašnja članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i premijer RS Radovan Višković.

Josip Borell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost, tada je pismom upozorio Dodika, a o zabrinjavajućoj situaciji u Bosni i Hercegovini govorili su, na Vijeću za vanjske poslove 21. veljače 2022, i ministar vanjskih poslova Europske unije.

I za ovo krivično djelo zaprijećena je zatvorska kazna u trajanju do pet godina.

UKRAJINSKA IKONA

Kao osobni dar, Milorad Dodik je 14. prosinca 2020. godine ministru vanjskih poslova Rusije Sergeju Lavrovu dao pozlaćenu ikonu staru 300 godina, koja potiče iz Luganska iz Ukrajine. Originalnost predmeta dokazivao je i utisnut pečat ukrajinskog Odbora za kulturu iz 1920.

Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova tada je priopćeno da će biti vraćena pokolonodavcu radi dalje istrage, a iz Dodikovog kabineta tvrdili su da je sve laž.

Dok je trajao diplomatski skandal međunarodnih razmjera, Tužiteljstvo BiH formiralo je predmet. Dodik je saslušan, ali javnost nije obaviještena i da li je osumnjičen.

Pitanje otkud ova ikona u BiH iz Dodikovog kabineta dobilo je nevjerojatan odgovor: „Nije ukradena. Spada u red obiteljskih, osveštanih ikona“.

PROTUSTAVNI REFERENDUM

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik govornice uglavnom koristi za prijetnje, što narodima u BiH, što neistomišljenicima, što međunarodnoj zajednici… Ideja o referendumu uglavnom ostaje samo ideja, koju aktualizira svaki put kada javnost glasno govori o korupciji i kriminalu u njegovoj režiji.

Iako je Ustavni sud BiH izrekao mjeru zabrane, jedan takav, protuustavni, o 9. siječnju kao danu RS, organizirao je 25. rujna 2016. godine. Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu, ali je godinu kasnije – obustavilo.

Za ovo krivično djelo zaprijećena je zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

NEGIRANJE GENOCIDA

Članovi udruženja Žrtava i svjedoka genocida iz Sarajeva i Majke enklave Srebrenice i Žepe još 2015. podnijeli su krivičnu prijavu protiv Dodika jer je osporavao da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid. Tužiteljstvo BiH je tada formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti, ali je i ova istraga 2017. obustavljena.

U proljeće ove godine iz Tužiteljstva BiH potvrđeno je da je protiv Dodika formirano više predmeta zbog negiranja genocida u Srebrenici.

„U Tužiteljstvu BiH u radu je više predmeta u kojima je Milorad Dodik u svojstvu prijavljene ili osumnjičene osobe. U predmetima koji se odnose na član 145a. Krivičnog zakona BiH, u statusu je prijavljene osobe u više predmeta u kojima postupajući tužitelji vrše provjere navoda iz prijave. O daljem statusu predmeta, odnosno naredbama o provođenju ili neprovođenju istrage odluku će, nakon izvršenih potrebnih radnji, donijeti postupajući tužitelji, koji postupaju u konkretnim predmetima“, navedeno je iz državnog tužiteljstva.

Za ovakvo postupanje Krivični zakoni BiH predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

VILA NA DEDINJU

Još od vremena Gorana Salihovića na čelu Tužiteljstva BiH, 2015. godine, aktivan je predmet „Pavlović banka“, koji se odnosi na Dodikovu kupovinu vile na Dedinju u Beogradu 2007. godine.

Samo formalno otvorena istraga „razvučena“ je i na period stolovanja Gordane Tadić. Sve do njene smjene na ovom predmetu gotovo da ništa nije urađeno.

Iz Tužiteljstva tvrde da istraga protiv Dodika po ovom pitanju ne može biti okončana zato što Srbija nije dostavila traženu dokumentaciju. Baš to je u listopadu prošle godine ponovio i aktualni glavni tužitelj BiH Milanko Kajganić, navodeći da „Srbija odbija dostaviti dokumentaciju u predmetu protiv Milorada Dodika u vezi sa kupovinu vile na Dedinju“.

Međutim, prema dokumentaciji baš Tužiteljstva BiH, jasno je da je Srbija još prije osam godina Bosni i Hercegovini ustupila dokumentaciju koja se tiče predmeta „Pavlović banka“, u kojem je ključno na koji način je Dodik kupio zdanje.

Dodik je vilu na Dedinju kupio 14. svibnja 2007. i to za 750.000 eura. U to vrijeme je tvrdio da je nekretninu platio novcem od kredita da bi se ispostavilo da je kredit u „Pavlović banci“ podigao tek godinu kasnije. U vrijeme kada je bio premijer Republike Srpske, zahtjev za kredit je ovjerio pečatom Vlade RS.

ZLATO ZA UNUKA

Lidera vladajuće stranke godinama prate tek formalno otvorene istrage. Sudbina ima je bila poznata – obustavljane su. U vrijeme Salihovića obustavljena je i ona u predmetu „zlato“. Dodik je bio prijavljen da je, kao mito, od ruskog biznismena Olega Burlakova primio kilogram zlata.

Bivši ambasador BiH i nekadašnji šef Predstavništva RS u Moskvi Gordan Milinić svojevremeno je izjavio da je osobno ovo vidio. Navodno, Dodik je tada rekao da će Burlakovo zlato pokloniti unuku.

ZGRADA VLADE RS

Podsjećamo i na slučaj kada je Dodik sa tajkunom Slobodanom Stankovićem bio osumnjičen za organizirani kriminal, a u vezi sa izgradnjom zgrade Vlade RS u Banjaluci, čija se vrijednost procjenjivala na više od 200 milijuna KM.

Ovaj predmet je bio prvo u Tužiteljstvu BiH da bi u lipnju 2011. tadašnji glavni tužitelj Milorad Barašin donio naredbu da se predmet prebaci u Specijalno tužiteljstvo RS-a. Nakon nekoliko mjeseci – obustavljena je.

DODIK PROTIV DODIKA

Predsjedniku RS Miloradu Dodiku ni građanin Milorad Dodik ne može ništa. Skoro osam godina nadležna tužiteljstva bave se prijavom Dodika protiv Dodika, ali rezultata istrage još nema.

Slučaj je prvo bio u nadležnosti Okružnog tužiteljstva Banjaluka, a potom prebačen na stolove tužitelja u Republičkom tužiteljstvu.

“Tužiteljstvu je dostavljen obiman materijal kako bi bilo utvrđeno postoje li osnovi sumnje da je učinio krivično djelo. Predmet je u fazi provjera i skupljanja obavještenja”, navodili su za Žurnal tri godine kasnije iz tužiteljstva.

Početkom studenog 2015. godine, kada je i podnio prijavu protiv sebe, Dodik je rekao da očekuje brzo reagiranje nadležnih pravosudnih institucija. Međutim, tužiteljstvo je neažurnost pravdalo prebacivanjem dokumentacije.

“Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika privrednog kriminala 8. studenog 2017. godine dostavljen je na nadležnost predmet koji je bio u Okružnom javnom tužiteljstvu Banjaluka. Predmet je u radu kod republičkog javnog tužitelja”, kazali su republički tužitelji početkom 2018.

Također, iako je Dodik sam rekao da je podnio prijavu protiv sebe, tužitelji su tada istakli da nije riječ o prijavi.

“Radi se o određenoj dokumentaciji koju je dostavio odvjetnik Goran Bubić, punomoćnik Milorada Dodika, kako bi se ista provjerila radi donošenja tužiteljske odluke zbog optužbi više pojedinaca iz koalicije Savez za promjene protiv Milorada Dodika, kada je isti obavljao funkciju predsjednika Vlade RS. Ovo se odnosi na period od 28. veljače 2006. do 15. studenog 2010. godine”, prenijeli su mediji.

Pitanja u vezi sa krivičnim prijavama, eventualnim istragama, podignutim optužnicama ili drugim tužiteljskim odlukama Žurnal je uputio Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, kojim rukovodi Milanko Kajganić. Tužitelji su priznali da – ne rade ništa:

„Kao što je u javnosti poznato, u Tužiteljstvu BiH u radu je više predmeta u kojima je Dodik Milorad u svojstvu prijavljene ili osumnjičene osobe. Kada budu donesene tužiteljske odluke, javnost će biti informirana“, sve je što stoji u odgovoru glasnogovornika Borisa Grubešića.

Žana Karić – Gauk / Zurnal^.info