Petak, 20 rujna, 2024

Top 7 tekstova u tjedan dana

spot_img
spot_img

VIDEO: Usvojen nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici, Vučić “zaronio”, a Dodik sa svojim huškačkim jezikom bi mogao “potonuti”!

U Općoj skupštini UN-a usvojen je nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici. Podržale su ga 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 suzdržanih.

U UN je zbog toga stigao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i održao govor. Na svom Instagram profilu objavio je ranije da je sa sobom ponio zastavu Srbije. „Branit ću je i čuvati. I ponosit ću se njom. Mi nismo genocidan narod!”, napisao je Vučić.

Nakon glasovanja i usvajanja rezolucije ogrnuo je zastavu Srbije unatoč protivljenju predsjednika Opće skupštine UN-a i zahtjeva osiguranja da ju skine.

-Nitko na svijetu mi neće uzeti moju zastavu, poručio je Vučić.

Hrvatska je među zemljama koje su sponzorirale rezoluciju. Predložile su je Njemačka i Ruanda. Cilj rezolucije je da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iako tekst rezolucije nigdje ne osuđuje Srbiju ili Srbe i ne nameće im kolektivnu krivnju za genocid, Srbija joj se žestoko protivi i povela je diplomatsku ofenzivu da bude odbijena.

Postrojbe bosanskih Srba su 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, ubile najmanje osam tisuća Bošnjaka.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da, što se tiče demokratskog svijeta, Rezolucija o Srebrenici nije dobila većinu u Generalnoj skupštini UN nego je, prema njegovim riječima, propala.

“Na glasanju smo vidjeli da su za rezoluciju glasale 84 zemlje, što nije ni nadpolovična većina”, naglasio je Dodik.

On smatra “da je njihov naum da Srbima prikače da su genocidan narod – propao”.

Dodik je rekao da je Vlada RS-a pokrenula, nakon ovoga, pitanje mirnog razdruživanja.

“Nakon ovoga nemamo razloga da ostanemo zajedno”, poručio je Dodik.

U rezoluciji o jednom od najvećih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata osuđuje se, među ostalim, negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.

Za usvajanje bila je potrebna obična većina u Općoj skupštini, odnosno 97 glasova.

Protiv su među ostalim glasovale Srbija, Rusija, Kina, Bjelorusija, Kuba, Mađarska, Eritreja, Nikaragva i Sirija. Od europskih zemalja suzdržane su među ostalim bile Cipar, Grčka i Slovačka.

OTPOR.Media

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.