Zašto su Hrvatske šume i Republika Hrvatska otkinule dio velike, veoma važne šume na Osejavi u Makarskoj da bi napravili omanju parcelu i promijenili vlasnika – pitaju aktivisti iz stranke Javno dobro, te odmah na njega nude i odgovor. Kako kažu, tvrtka Olma projekt predala je zahtjev i dobila lokacijsku dozvolu u kojoj je jasno naznačila želju za spajanjem dviju svojih parcela preko državne šume na Osejavi s ciljem izgradnje velikog hotela koji bi se trebao protezati preko njihove parcele, ali i preko šume koja je u vlasništvu Republike Hrvatske.
Svoje namjere u Olmo projektu ne kriju, želju su naznačili i u idejnom projektu i prijedlogu područja zahvata za tu zamišljenu investiciju, a zahtjev su predali i katastru. “Kad nemaš zemljište, ali bi gradio i investirao, onda bi uobičajen postupak bio da prvo kupiš parcelu pa tek onda kreneš u ishođenje dozvola za gradnju, pomislio bi svatko, no izgleda da postupak u Hrvatskoj nije takav”, kažu u Javnom dobru.
Objašnjavaju kako je za takav pothvat prije svega važno svoj megaprojekt ne nazvati pravim imenom, već rekonstrukcijom postojećeg objekta, makar to bila neka prizemna potleušica na kojoj kanite graditi neboder. “To pravilo vrijedi otkad su Ministarstvom graditeljstva zavladali pravnici koji su redefinirali uobičajene arhitektonsko-graditeljske pojmove, još od doba vladavine Anke Mrak Taritaš“, podsjećaju u ovoj stranci.
Brojni benefiti
Idući je korak da se jednostavno raširite na svoje i tuđe, posebno ako je to tuđe javno dobro, jer se na taj način u Hrvatskoj postaje velikim investitorom. Nakon što obrazložite da je vaša investicija od velikog interesa za državu, grad ili županiju jer je planirana zarada enormna, krenete u nabrajanje raznih benefita za zajednicu, sugeriraju u Javnom dobru, napominjući da benefiti poput primjerice velikog zapošljavanja i nemaju nekog smisla kada se zna da domaće raspoložive radne snage manjka za omanji restoran, a kamoli za hotel.
“Preskočite dakle onih petstotinjak radnika pečalbara s raznih strana svijeta, a najviše preskočite navesti gdje će biti smješteni u gradu u kojem ljeti nema dovoljno mjesta ni za domaće. Pa kad imate sve elemente, predate zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole i najednom katastar odcijepi na vaš zahtjev upravo taj komad šume koji vam treba”, kažu u Javnom dobru te naglašavaju da Hrvatske šume, koje se posljednjih mjeseci upisuju i na pašnjake i na polja, bez problema za takve pothvate odustaju od statusa i gospodarenja šumskim područjem.
Ministarstvo graditeljstva i državne imovine sporni je komad u Makarskoj upisalo u svoje vlasništvo bez Uprave Hrvatskih šuma pa se u Javnom dobru pitaju kako je tvrtka Olma projekt zadovoljila pravni interes za parcelaciju šume na Osejavi, je li Grad Makarska bio suglasan s tom parcelacijom, jesu li s njom bile suglasne Hrvatske šume i Ministarstvo graditeljstva, ali i tko je odobrio da se šuma na Osejavi odnosno gospodarska jedinica Baščanski gaj, odsjek 38, kojim gospodare Hrvatske šume, Šumarija Makarska i Republika Hrvatska parcelira na zahtjev privatnog poduzeća Olma projekt. Sva ta pitanja i sami smo postavili Državnoj geodetskoj upravi, čiji odgovor do okončanja ovog teksta nismo dobili. O planovima na Osejavi upit smo poslali i tvrtki Olmo projekt, no ni njihov odgovor nismo dobili, piše 7Dnevno.hr.
Sporna čestica
Upitali smo i u Gradu Makarskoj odnosno gradonačelniku Zoranu Paunoviću. ”Moji prethodnici HDZ-ovi gradonačelnici, na žalost omogućili su da sportsko-rekreacijska zona postane građevinska. Još 2009. za vrijeme HDZ-ova gradonačelnika Ožića-Bebeka zona zelene površine, prenamijenjena je u sportsku-rekreacijsku, a istočni dio u turističku namjenu-T1. Ključna promjena dogodila se 2020. za vrijeme HDZ-ova gradonačelnika Brkana, kada je čitav obuhvat postao T1 zona na zahtjev investitora koji je u međuvremenu tu česticu prodao. Lokacijska dozvola je i izdana po prostornom planu iz 2020”, kaže gradonačelnik Paunović dodajući da to gradsku upravu nije spriječilo da dostupnim pravnim alatima napravi sve što je moguće za zaštitu javnog prostora. Kroz postupak izdavanja posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu zatražena je izmjena i odmicanje međe od gradskog stadiona. U lipnju 2024. godine zatražen je parcelacijski elaborat, a u srpnju je podnesen službeni prigovor jer je dio k.č.5278/1 u važećem, desetogodišnjem zakupu Grada Makarske. Unatoč tome prigovoru, elaborat je potvrđen temeljem ranije izdanog urbanističkog akta. Grad se tome usprotivio jer drži da su ignorirana njegova stvarna prava i interesi, uključujući i ugovorne obveze kao i zakonski utemeljenu zaštitu javne površine.
”Grad Makarska nije bio suglasan s parcelacijom. Ne samo da nije dao suglasnost, nego se službeno očitovao da je protiv nje, kroz prigovor podnesen u zakonskom roku upravo iz razloga što je riječ o čestici u dugoročnom zakupu. Pa čak i da nije Grad Makarska na toj površini u dugoročnom zakupu, ista predstavlja dio park šume Osejava, i to je dovoljan razlog za protivljenje. Takva parcelacija predstavlja direktno zadiranje u prostor i isključivo mora ostati u javnoj uporabi”, smatra Paunović naglašavajući da Grad Makarska ne mijenja svoj stav. ”Naš urbanistički pristup temelji se na zaštiti javnog prostora i zaustavljanju apartmanizacije, a područje Osejave bez obzira na aktualnu T1 zonu nikada nije smjelo postati prostor za prikrivenu izgradnju apartmana. U kontekstu promjena iz 2009. i 2020. jasno je da je plan sustavno prilagođavan interesima investitora nauštrb javnog interesa”, tvrdi Paunović dodajući da su zbog takvih slučajeva napravili izmjene Prostornog plana kojima se ukidaju aparthoteli i definiraju stroži uvjeti za gradnju. Premda se projekt na papiru predstavlja kao hotel, Paunović na temelju iskustva smatra da takvi slučajevi često rezultiraju privatnim apartmanima, za što primjer ima i na svega par metara od sporne čestice. ”S trenutno važećim Prostornim planom tako nešto više nije moguće”, zaključuje gradonačelnik.
O zemljištu od 1135 četvornih metara već se neko vrijeme raspravlja u Makarskoj, posebno nakon što je gradonačelnik Zoran Paunović nedavno izjavio kako strahuje da iza izgradnje hotela nedaleko od Gradskog sportskog centra zapravo stoji izgradnja stambenih zgrada. Ranije je Grad Makarska odbio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole tvrtki Olma projekt, čiji je vlasnik, hercegovački poduzetnik Mario Čolak iz Širokog Brijega, poznat i kao vlasnik tvrtke Feal koja slovi kao jedna od ponajvećih tvrtki za preradu aluminija i aluminijskih građevinskih sustava na ovim prostorima. Na čestici na kojoj Grad želi graditi park sa sportskim sadržajem, za što posjeduju idejno rješenje zbog kojeg su od Hrvatskih šuma u zakup uzeli spornu česticu na rok od deset godina, Čolak bi provodio hortikulturno i infrastrukturno uređenje. U ovu priču, osim Grada i privatnog investitora, uključene su još i Hrvatske šume, ali i Splitsko-dalmatinska županija, a treba imati u vidu da je sporna čestica u naravi još šuma. Prema podacima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja od prošle godine, Grad je ondje proglasio građevnu česticu. Upravni odjel za razvoj Grada Makarske izdao je lokacijsku dozvolu za gradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene s bazenom. Lokacijska dozvola pravomoćnom je postala sredinom prošle godine, kada je ujedno i gradski odjel izdao lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju bivše uljare Olma u hotelsku zgradu. U isto vrijeme formirana je i sporna građevna čestica. Zahtjevi su podneseni prije nego što je na snagu stupio novi makarski prostorni plan. Grad Makarska u međuvremenu je odbio izdati građevinske dozvole tvrdeći da Čolak nije pravodobno predao svu potrebnu dokumentaciju uz opasku da im Vodovod nije mogao izdati suglasnost za priključak na hotelski objekt.
Izgorjela jahta
U priču je zatim ušlo i Ministarstvo graditeljstva vraćajući predmet na ponovno postupanje u gradski odjel. Nedugo potom oko ove konfuzne priče oglasila se i Županija, iz koje objašnjavaju da Grad Makarska nije poduzeo sve što je bilo nužno za realizaciju najavljivanog parka. Sve u svemu, gradonačelnik Makarske, SDP-ov Paunović, želi državnu parcelu koju zasad nije dobio, a za to vrijeme Čolak je, čini se, došao na korak do zemljišta na kojem planira graditi novi hotel. Inače se Čolak bavi cijelim nizom poslova, od turizma i ugostiteljstva pa sve do graditeljstva i proizvodnje električne energije, te je vlasnik i suvlasnik više od 13 tvrtki koje posluju u Hrvatskoj.
Lokalni dubrovački mediji povezivali su ga s Antonom Kraljem i Ognjenom Milasom, suvlasnicima tvrtke Gravosa Gardens koja u Dubrovniku planira graditi stotinjak stanova iznad Fine i Porezne uprave. No, u medijima se o Čolaku najviše pisalo prošloga ljeta, kada je njegova jahta Acceptus izgorjela u srcu Makarske. Jahta duga 34 i široka sedam metara vrijedila je oko tri milijuna eura i plovila pod malteškom zastavom, a požar je planuo u sitnim noćnim satima, kada su se na njoj nalazile tri osobe. Danima nakon toga čekalo se da Čolak ukloni ono što je od jahte ostalo, što je također privlačilo medijsku pozornost jer se nesretni poduzetnik nije javno oglašavao, navodno je bio u velikom šoku.
Dva mjeseca poslije, kada se smirio i došao k sebi, Čolak je makarskim vatrogascima zahvalio vrijednom donacijom te se sastao i s pripadnicima JVP-a Makarske i njihovim zapovjednikom Mariom Čovićem i zahvalio im na naporima pri dvodnevnom gašenju jahte. Tom je prilikom, uz donaciju, makarskim vatrogascima podmirio i sve nemale troškove koji su nastali u gašenju požara. Treba reći i da je ovaj tajanstveni hercegovački poduzetnik nećak pokojnog širokobriješkog poduzetnika Joze Bogdana, koji je u javnosti zbog vlasništva nad Fealom bio poznat kao kralj aluminija.
Novo parkiralište
Uz to, Bogdan je jedan od šestero ljudi koji su svojedobno dali jamstvo za izlazak zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića iz zatvora u Remetincu, što one koji su ih poznavali ne iznenađuje jer su Bandić i pokojni Bogdan bili dugogodišnji prijatelji.
Kada je riječ o Makarskoj, stanovnici toga grada zasićeni su hotelima, a spekulira se da na toj gradnji ova Čolakova priča neće stati. Kao atraktivna lokacija spominje se i gradsko parkiralište u Donjoj luci. Kada bi se ondje spojile privatna i gradska lokacija, dobilo bi se 2370 četvornih metara građevinskog zemljišta uz samu šetnicu, za što navodno također postoji velik privatni interes.
