Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kojima je strogo zabranjena trgovina mjestima u biračkim odborima i fiktivno predstavljanje političkih stranaka, u praksi su doživjele potpuni slom.
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) otvoreno je priznalo da nema operativne mehanizme ni ljude na terenu koji bi mogli provjeriti tko doista sjedi u biračkim odborima i u čije ime.
Stoga je SIP BiH jučer donio odluke kojima se masovno obustavljaju postupci protiv niza vodećih političkih stranaka u zemlji, iako je javna tajna da se izborni inženjering nastavlja prema starom i uigranom receptu. Pojedini članovi SIP-a priznali su da su pred zakonom i stvarnim stanjem na terenu praktički nemoćni jer nemaju ni pravne mehanizme ni ljude koji bi takve zloupotrebe mogli istražiti i dokazati.
Zakon ostao mrtvo slovo na papiru
Povod za javno priznanje nemoći države prijedlozi su zaključaka o obustavi postupaka u predmetima koji se odnose na kršenje članka 7.3 stavka 2. Izbornog zakona BiH, o kojima se jučer raspravljalo na sjednici SIP-a BiH.
Podsjećamo, zakonska odredba koju je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izričito i strogo zabranjuje zloupotrebu zakonskog prava na sudjelovanje u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem.
Pod fiktivnim predstavljanjem podrazumijeva se situacija u kojoj jedna politička stranka formalno prijavi osobu u birački odbor, dok ta osoba u stvarnosti radi u interesu i prema nalogu sasvim druge, najčešće znatno veće i utjecajnije stranke.
Na meti ovih prijava našao se gotovo cijeli politički spektar u BiH. Za trgovinu mjestima u biračkim odborima prijavljeni su SDA, HDZ BiH, SNSD, POMAK, zatim koalicija Draško Stanivuković – Pokret Sigurna Srpska, PDA te stranke okupljene oko koalicije Hrvatska petorka, koju čine HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS.
Svi ti postupci u vezi s popunjavanjem biračkih odbora fiktivnim predstavljanjem službeno su obustavljeni jer Središnje izborno povjerenstvo faktički nema mogućnost takve navode učinkovito ispitati.
Ono što se zapravo krije iza ovih obustava i kakvo je stvarno stanje u državi ogolili su sami članovi Središnjeg izbornog povjerenstva tijekom rasprave o tim zaključcima.
Članica Povjerenstva Vanja Bjelica-Prutina otvoreno je istaknula da formalno-pravno ne postoje odgovarajući mehanizmi kojima bi se ti navodi mogli provjeriti te da država nema učinkovit način da takve provjere provede u djelo.
To u praksi znači da, ako neka stranka preda urednu dokumentaciju i predloži osobu koja ispunjava opće uvjete, Povjerenstvo nema mogućnost istražiti skrivene motive tog člana niti njegovu stvarnu lojalnost nekoj drugoj političkoj stranci.
Još konkretniji i izravniji bio je član Povjerenstva Suad Arnautović, koji je odgovornost usmjerio prema izvršnoj vlasti i objasnio zašto je zakon ostao samo mrtvo slovo na papiru.
Arnautović je podsjetio da su izmjenama Izbornog zakona BiH članovi SIP-a dobili veće nadležnosti za utvrđivanje lažnog predstavljanja, ali da su te nadležnosti praktički neupotrebljive bez terenskih izbornih inspektora, koji bi jedini mogli utvrđivati stvarno činjenično stanje na terenu.
Podsjetio je i da SIP BiH ima ograničene kapacitete djelovanja jer je Vijeće ministara BiH odbilo dati suglasnost na pravodobno upućeni pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, koji bi, da je usvojen još prošle godine, omogućio Povjerenstvu dodatna zapošljavanja, uključujući i osobe potrebne za obavljanje ovih poslova.
Zbog toga SIP BiH, kazao je Arnautović, nema kapacitete za obavljanje tog posla te se nalazi na granici provođenja istraga koje su u isključivoj nadležnosti županijskih i entitetskih ministarstava unutarnjih poslova.
Sudeći prema biračkim odborima, Gradačac je pun Dodikovih pristalica
Dok SIP BiH tvrdi da nema mehanizme kojima bi takvu praksu zaustavio, na terenu se nastavlja dobro poznati izborni apsurd koji može razumjeti gotovo svaki građanin.
Političke stranke koje u pojedinim gradovima uopće nemaju svoje općinske organizacije niti ondje vode bilo kakvu političku kampanju uredno dobivaju mjesta u biračkim odborima jer su registrirane za izbore na višim razinama vlasti.
Jedan od takvih primjera je Gradačac, grad u kojem SNSD Milorada Dodika praktički ne djeluje niti, prema dosadašnjim izbornim rezultatima, ima značajnije biračko tijelo.
Međutim, ako se na stranici lokalnog izbornog povjerenstva pogledaju imena članova biračkih odbora iz SNSD-a, što je učinio i Raport, vidljivo je da su osobe koje na biračkim mjestima u Gradačcu službeno predstavljaju stranku Milorada Dodika i potpisuju se u njezino ime mahom lokalni građani s tradicionalnim bošnjačkim imenima. Ukupno ih je čak 22.
Tako biračko mjesto Zelinja Donja u Gradačcu ima i člana i zamjenskog člana biračkog odbora iz SNSD-a, kao i biračka mjesta Centar, Gornja Međiđa, Donja Ledenica i druga.
Svatko tko poznaje prilike na terenu može posumnjati da je riječ o aktivistima lokalnih probosanskih stranaka koji su samo formalno prijavljeni u ime druge političke stranke. Na taj način veće lokalne stranke mogu preuzeti mjesta u biračkim odborima koja su zakonski pripala strankama koje na tom području praktički nemaju političku infrastrukturu.
Treba dodati i da u Gradačcu uz ime osobe koja je ušla u birački odbor u ime SNSD-a ne stoji naziv te stranke, nego šifra koju političkim subjektima dodjeljuje SIP BiH. U slučaju SNSD-a riječ je o šifri 00515.
Političke stranke tako su još jednom pokazale koliko je teško u praksi provesti zakonske odredbe koje bi trebale spriječiti trgovinu mjestima u biračkim odborima.
