Nezakonito postupanje sutkinja i sudaca Općinskog suda Široki Brijeg kolokvijalno nazivamo politički instrumentalizirani sud. U njihovim predmetima su vidljive bitne povrede zakonskih odredbi kao i povrede Kodeksa sudačke etike. Etička načela kao standard ponašanja koji se odnose na obnašanje sudačkih dužnosti, s ciljem očuvanja ugleda, neovisnosti i nepristranosti sudbene vlasti, u pojedinim predmetima je nepoznanica za sutkinje i suce. Neovisnost, nepristranost, stručnost, marljivost, jednakost, primjerenost i integritet, kao ključna načela sudačke etike neprimjetna su kod određenih sudaca Općinskog i Županijskog suda Široki Brijeg.
Uzimajući u obzir kako su sutkinje i suci samo ljudi, za njih se vežu razne anegdote koje su za rubriku Roberta LeRoya Ripleya američkog istraživača i karikaturista. On je svojevremeno opisivao anegdote, točnije priče i činjenice toliko neobične koje su zvučale kao izmišljene, ali su zapravo bile istinite. I mi vam sada dajemo naše istinite anegdote
Prvi primjer anegdote sutkinje Županijskog suda Široki Brijeg koja je mladića iz Ljubuškog pomilovala u kaznenom postupku, za ozbiljno kazneno djelo (lažiranja prometne nezgode i pokušaja naplate štete od osiguranja). Mladić je u kaznenom predmetu dobio uvjetnu zatvorsku kaznu. Nakon toga uslijedila mu je nagrada. Mladić je dobio slikovito rečeno „doživotnu robiju“, za kaznu i oženio se sutkinjom koja ga je pomilovala točnije poštedjela. Danas se ta sutkinja natječe za mjesto ispred Hrvata Bosne i Hercegovine za novog suca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Hoće li joj uspjeti i mogu li je njeni nalogodavci nečasnih radnji u raznim predmetima uspjeti tamo progurati ostaje nam za vidjeti?
Drugi primjer je još jedna biser sutkinja Općinskog suda Široki Brijeg koja plagira, kopira tuđe presude, ne izvršava nalog suda o rušenju bazena koji je nezakonito izgrađen ispred vile, koja je u vlasništvu sutkinje, samo su neke od anegdota, ali one su tu gdje jesu i dalje sude!
Obični građani poštivaju institucije znajući kako te institucije predstavljaju opasni likovi, koje je „partija“ nepotističkim vezama instalirala na pozicije na kojima se nalaze. Zašto su ti likovi opasni? Zato što mogu običnog čovjeka lažno optužiti i osuditi. Zato što mogu dioničarima oteti dionice i preknjižiti ih na institucije, kako bi izgradili vjetropark na zemljištu poduzeća od tih dioničara. U narodu postoji izreka: „Bolje đavla zaobići nego ga sresti!“.
Ukratko ćemo pojasniti kako su se dioničari UKRASKAMEN d.d Posušje susreli s Đavlom iz Širokog Brijega? Povlačenjem tužbe za štetu od cca 7 milijuna KM (slovima: sedam milijuna konvertibilnih maraka), koja je nastala kod dioničara UKRASKAMEN d.d. Posušje, uređujuća sutkinja općinskog suda Široki Brijeg odlučila je održati dva ročišta nakon povlačenje tužbe, ali pri tome ne obavijestivši dioničare UKRASKAMEN d.d., niti njihove punomoćnike-odvjetnike. Donijela je sutkinja i presudu kojom na ime troškova parnice daje nalog dioničarima plaćanje svaki po ni manje ni više cca 160 tisuća KM (slovima: sto šezdeset tisuća konvertibilnih maraka). Đava odnio šalu, kaže stara pučka mudroslovica.
Protivljenjem punomoćnika tuženih o povlačenju tužbe, samo povlačenje tužbe ne proizvodi učinke. Sud je bio u obvezi o tome posebno obavijestiti tužitelje, jer bi u protivnom to predstavljalo povredu prava na pravično suđenje, posebno iz razloga što je odluka o nastavku postupka donesena bez tužiteljeve prisutnosti. Zakon obvezuje i kaže: „Ako tuženik ne pristane na povlačenje tužbe, sud o tome mora obavijestiti tužitelja kako bi se mogao izjasniti o daljnjem tijeku postupka“.
Ravnopravno sudjelovanje u postupku kod uređujuće sutkinje očito nije bilo primjenjivo. Iz konteksta činjenja krucijalnih procesnih pogrešaka od strane suda, koji su konstantno usmjerene na štetu dioničara UKRASKAMEN d.d. Posušje, moglo bi se govoriti i o povredi prava jednakosti stranaka pred sudom i pravičnim postupanjem u vođenju samog postupka, pogotovo kad se uzme u obzir eventualna štetna posljedica koja bi za tuženike (Županija Zapadnohercegovačka i Agencija za privatizaciju ) mogla nastupiti po povučenoj tužbi (takva štetna posljedica ne postoji), a u odnosu kakva bi posljedica mogla nastupiti po tužitelje u smislu nadoknade troškova tuženicima za obavljanje nepotrebnih parničnih radnji.
Nepoštivanje zakona – Zakonska obligatorna norma je da Županiju ŽZH i sva njena tijela zastupaju Županijski pravobranitelji pa je onda i u kontekstu toga bilo nedopustivo pored angažiranja pravobranitelja, u istom postupku angažirati posebni odvjetnički ured. Eventualno bi se to zastupanje moglo prenijeti u cijelosti na neki odvjetnički ured, ako za to postoje opravdane okolnosti …. (u posebnim slučajevima što je također propisano Zakonom, a o čemu ovdje nije riječ, jer takvo što i ako je urađeno nije sukladno Zakonu o javnim nabavkama BiH, niti o tome postoji posebna odluka Vlade ŽZH za konkretan slučaj) … ali onda to isključuje mogućnost da zastupa Županiju u istom tom kontekstu, ili neko tijelo u njenom sastavu (ovdje Agencija za privatizaciju ŽZH) zastupa pravobranitelj. Ovlaštenje bi se eventualno moglo prenijeti na drugu osobu, ali samo zajedno za oba tuženika (Županija i njeno posebno tijelo), osobito jer se radi o zastupanju u istom parničnom postupku, kod istoga suda, među istim parničnim strankama.
Može se eventualno govoriti o zastupanju od strane Županijskog pravobranitelja i za Županiju i za Agenciju za privatizaciju kao njenog posebnog tijela, ili se ta ovlast posebnim aktom Vlade, u cijelosti može prenijeti na određeni odvjetnički ured, ali nikako se ne može dogoditi da Županiju ŽZH i njeno posebno tijelo u sastavu iste (Agencija za privatizaciju) zastupaju dvije različite osobe, u istom pravnom postupku, po osnovu iste tužbe, kod istog postupajućeg suda. Kada bi to i bilo moguće, opet ne bi bilo dozvoljeno dvostruko naplaćivanje naknade troškova postupka i za radnje Pravobranitelja i za radnje odvjetničkog ureda, jer je to suprotno odredbama Zakona o javnom pravobraniteljstvu koji osigurava potpuno zastupanje Županije i svih njenih tijela kroz instituciju pravobranitelja i očito se radi o pokušaju „dvostruke naplate“ troškova postupka.
U ovom kontekstu citiramo zakonske odredbe (koje ne poštiva Vlada Županije Zapadnohercegovačke) Zakona o pravobraniteljstvu u ŽZH: Članak 12. Županijsko pravobraniteljstvo u ostvarivanju svojih funkcija obavlja poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Županije, njezinih tijela i tijela koja nemaju svojstvo pravne osobe, a koja se financiraju iz proračuna Županije, ili u odnosu na njih Županija obavlja osnivačka prava. Članak 14. … poslove zastupanja tijela iz članka 12. i 13. ovog Zakona, pravobraniteljstvo obavlja u svim sudskim i upravnim postupcima, sukladno posebnom zakonu.
Zakonom o pravobraniteljstvu ŽZH propisano je da interese Županije i njezinih posebnih tijela zastupa Županijski pravobranitelj i to je obligatorna zakonska norma. Ako je kakvom posebnom odlukom ili drugim aktom Vlade Županije i dato nekakvo posebno ovlaštenje da ih zastupa neka druga osoba po posebnoj izdanoj punomoći, (suprotno odredbama Zakona) to ne podrazumijeva da se zastupanje može vršiti „usporedo“ i od strane Pravobranitelja i od strane posebnog punomoćnika te da se za to može od suprotne strane osnovano potraživati „dvostruka“ naknada za obavljanje „istih a dvostrukih“ parničnih radnji.
Obzirom da na pravila zastupanja sud pazi po službenoj dužnosti, u konkretnoj situaciji osim procesne pogreške, može se govoriti i o pogrešnoj primjeni materijalnog prava u svezi s člankom 211. ZPP-a FBiH, jer sud nije pravilno primijenio odredbe Zakona o pravobraniteljstvu ŽZH.
Nepobitno je kako Agencija za privatizaciju ŽZH kao posebno tijelo u sastavu Županije Zapadnohercegovačke, nema posebna ovlaštenja izdavati posebne punomoći za zastupanje, suprotno odredbama Zakona o pravobraniteljstvu ŽZH, (bez posebnog akta Vlade po tom pitanju sukladno zakonu), po kojem Županiju i sva njena tijela zastupaju Županijski pravobranitelji pa je onda u tom slučaju očito kako je tu stranku zastupala osoba koja za to nema ovlaštenje sukladno zakonu. Ako je po takvoj (nezakonitoj) punomoći za poslove zastupanja angažirana druga osoba, trošak takvog zastupanja može ići isključivo na teret izdavatelja punomoći, u prijevodu na teret Agencije za privatizaciju ŽZH i njenog osnivača, ukoliko su odlučili da ih i pored zakonski ovlaštene osobe, dodatno zastupa neka treća osoba.
Ovo je samo jedan primjer nezakonitog postupanja sudaca Općinskog suda Široki Brijeg, koji nazivamo politički instrumentalizirani sud. U predmetima su vidljive bitne povrede zakonskih odredbi kao i povrede Kodeksa sudačke etike, koje nekada ne primijete po žalbi sutkinje i suci Županijskog suda Široki Brijeg.
Postoji primjer predmeta nezakonitog postupanja Županijskog suda Široki Brijeg, u kojemu sutkinja s dva člana vijeća sudi uglednim građanima Ljubuškog i Mostara punih 7 godina. Prije završnih riječi na zahtjev tužiteljstva oslobodi ih po svim točkama lažiranog optuženja i ne želi lažno okrivljenima platiti troškove sudskoga postupka s obrazloženjem sutkinje kako sud nema novaca. U međuvremenu, ista sutkinja koja se natječe za mjesto suda u Strasbourgu, jednom od odvjetnika iz Sarajeva dosudi troškove. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine zaprimilo je prijavu protiv uređujuće sutkinje, kao što je i Državno tužiteljstvo zaprimilo kaznene prijave protiv predsjednika Vlade Županije zapadnohercegovačke i njegovih suradnika, zbog zlouporabe položaja i ovlasti i drugih prijavljenih kaznenih djela u predmetu UKRASKAMEN d.d. Posušje.
Ivan Kovačević / OTPOR.Media
kontakt autora: [email protected]
