Nakon odlaska Mate Tadića i Miodraga Simovića u mirovinu Ustavni sud BiH je već izvjesno vrijeme bez kvoruma u Velikom vijeću pa se važne odluke usmjeravaju prema Plenarnoj sjednici na kojoj odlučuju četiri domaća i tri strana suca.
Pravna zajednica i javnost očekuju da novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH napokon uozbilji i privede kraju proceduru imenovanja nasljednika suca Tadića.
Iako u Daytonskom ustavu ne piše da to eksplicitno mora biti kandidat hrvatske nacionalnosti, navodi se samo da se iz FBiH u državni Ustavni sud biraju 4 suca, do sada je nepisano pravilo živilo da se iz većega entiteta biraju po dva bošnjačka i hrvatska suca pa sve upućuje da će novi sudac biti Hrvat.
Čolak otpao?
Kako se približava trenutak izbora, to će učiniti parlamentarna većina nove koalicije koju čine Osmorka i HDZ BiH, adrenalin raste i javnost se sve više zabavlja i špekulira o glavnim favoritima.
U ovom trenutku je posve jasno kako će vrh HDZ-a BiH zaokružiti ime novog suca i od svojih partnera zatražiti potporu za taj prijedlog. Odmah treba reći kako to zasigurno neće biti Zvonko Mijan, bivši registrar u Ustavnom sudu, koji je sada u mirovini, ali niti Sanela Butigan, članica VSTV-a BiH.
Njih dvoje su bili navodni favoriti nekih sarajevskih medija pri čemu se Mijan potpuno priglupo povezivao s vrhuškom HDZ-a BiH. Prava je istina da je zapravo svih 14 kandidata do prije svega nekoliko dana bilo u ravnopravnoj, neizvjesnoj, poziciji.
Nenadano se, međutim, u orbiti počelo vrtjeti ime iskusnog pravnog lisca, dugogodišnjeg državnog ministra pravde i zastupnika Bariše Čolaka. Nije poznato tko je lansirao njegovo ime, ali se očigledno promišljalo kako Čolak ima potporu glavne mecene Borjane Krišto s kojom je u dobrim odnosima, pa dakle slijedom odnosa i logike i sa stranačkim vrhovnikom Draganom Čovićem.
Analitičari rezoniraju kako se Bariša Čolak ne bi prijavio na tako ozbiljan natječaj da nema neko čvrsto jamstvo da će proći. Na njegovu žalost, čini se da to nije tako i da su se namjere dvojca Krišto-Čović zakotrljale u potpuno drugome pravcu i da je “veteran” Čolak, uskoro puni 67 godina, ipak prekrižen flomasterom.
Mostarski izvori Dnevnog lista otkrivaju kako su Dragan Čović i Borjana Krišto skloniji političkoj nego pravnoj podobnosti, a političku karijeru su od kandidata s pročešljane liste ostvarili jedino “namagarčeni” Bariša Čolak, Širokobriježanin Marin Vukoja, Zeničanka Željka Marković i nekadašnji zastupnik i savjetnik predsjednika FBiH Boris Barun koji je, što nije nevažno, iz Livna odakle i “najljepše i najpametnije” biće.
Tko su kandidati?
Podsjećamo čak 14 kandidata priželjkuje mjesto ustavnog suca BiH. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić.
Marin Vukoja je trenutno Glavni tajnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Mlad je perspektivan pravnik, rođen je u rujnu 1973. godine u Širokom brijegu.
Uz zavičajne veze s Draganom Čovićem, Marin Vukoja je stekao autoritet ozbiljnog, vrijednog i odgovornog činovnika i pravnika. On je doista prva uzdanica vrha HDZ-a BiH. Boris Barun bio je dugi niz godina savjetnik predsjednika FBiH, ali i zastupnik u Parlamentu uime koalicije koju je predvodio HDZ BiH.
Danica Šain iz Zenice bila je sutkinja Vrhovnog suda FBiH. Dugogodišnji sveučilišni profesor iz Mostara Ivo Rozić također je jedan od kandidata. Tu je i Zdravko Lučić sveučilišni profesor sa sarajevskoga Pravnoga fakulteta koji se svojedobno našao u središtu jedne afere, ali je oslobođen svih optužbi nakon sudskog postupka.
Manje poznati Mario Širić bio je angažiran u Uredu za informiranje Općinskog suda u Zavidovićima. Zavidnu pravosudnu karijeru ima Željka Marković Sekulić koja je i predavačica, trenerica i edukatorica u projektima vladinih i nevladinih organizacija u oblasti ljudskih prava, financiranja političkih stranaka, javnih nabava, besplatne pravne pomoći ženama u općinama Zeničko-dobojske županije.
Za nju se tvrdi da je u veoma bliskim odnosima s Borjanom Krišto pa je zbog toga sjajno kotirala na “kladionicama” koa favorit iz sjene. Na tome će po svemu sudeći i ostati. Mostarac Mirko Miličević, tužitelj Županijskog tužiteljstva HNŽ-a. On je i član Neovisnog odbora Parlamenta Federacije koji je zadužen za proceduru provedbe natječaja u izboru ravnatelja Federalne uprave policije.
Još jedan sveučilišni profesor prijavio se za suca Ustavnog suda BiH. To je Mile Lasić, također s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Dakle, među kandidiranima je i spomenuti bivši federalni i državni ministar pravosuđa Bariša Čolak. On je i bivši predsjednik HDZ-a BiH. Među kandidatima je i bivši registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan. Potporu bošnjačke javnosti i političkih stranaka ima Sanela Gorušanović Butigan.
Ustavom BiH tako je uređeno da suca Ustavnoga suda BiH s područja Federacije BiH bira isključivo Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH bez Doma naroda. Također se u Ustavu definira kako četiri člana bira Zastupnički dom Federacije, ne navodeći čak ni njihovu nacionalnost. Tako je teorijski moguće da sva četiri suca Ustavnoga suda BiH budu Bošnjaci ili Hrvati.
Nedopustivo uplitanje politike
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka poručuje da je nedopustivo da političke opcije imaju određeni utjecaj preko svojih kandidata na Ustavni sud i ta praksa mora biti zaustavljena. Dodaje kako postoje jasni standardi prilikom izbora sudije da je kandidat stručnjak i da ima moralni integritet.
-Kod političkih struktura ne postoji jasna svijest o značaju vladavine prava i činjenice da BiH ima ustvari najveće slabosti nepoštivanja vladavine prava i time što se kandiduju političari – a oni su dobili podršku svojih cenatara – ruše i instituciju suda i princip vladavine prava i rade na štetu svih nas, otvoren je Trnka.
Uvaženi profesor, međutim, nije ponudio odgovor na pitanje što onda učiniti sa sucem Mirsadom Ćemanom koji je nekada bio Glavni tajnik SDA, ili sa sutkinjom Seadom Palavrić koja je bila čak i potpredsjednica iste stranke.
Čini se da politika opet kolo vodi, makar niti Lasić niti Barun nisu baš ortodoksni politički klasici.
