Hrvatska ima 3,888.529 milijuna stanovnika, pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

‘Digitalizacija popisa u prvoj fazi pokazala se kao velika prednost u novonastalim epidemiološkim okolnostima. Tu je mogućnost iskoristilo više od 40.000 stanovnika. Ovo je najsloženije statističko istraživanje. Kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi samo temeljem statističkih podataka’, kazala je u uvodu šefica DZS-a Lidija Brković.

‘Uvijek kažemo da je popis najbogatiji izvor podataka neke države i načina kako njeni stanovnici žive. Napomenula bih da su svi podaci službena tajna i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe. Popis je obuhvatio područje RH i ne odnosi se na iseljeništvo.

U prvoj fazi građani su se samostalni popisali, sebe i članove svojeg kućanstva. U drugoj fazi popisa, na terenu je popisivalo gotovo 8000 popisivača koji su uz pomoć elektroničkih uređaja popisali sve one jedinice koje to nisu obavile samostalno u prvoj fazi. Na popisu je angažirano gotovo 95.000 sudionika, a najveći broj odnosio se na popisivače.

Prema prvim rezultatima, ukupan broj stanovnika je 3,880.529 stanovnika.

Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, a broj stambenih jedinica povećan je za 4 posto. Ako pogledamo podatke po županijama, vidimo da je najmanji pad u Gradu Zagrebu, zatim u Dubrovačkoj županiji te u Zadarskoj županiji. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je broj stanovnika smanjen za 35.000 stanovnika.

Što s tiče broja kućanstava na razini RH, on također bilježi pad veći od 5 posto. Najmanji pad broja kućanstava bilježi se u Gradu Zagrebu, gdje iznosi – 0,2 posto.

Broj stanova je povećan gotovo u svim županijama i najveći broj je zabilježen u Šibensko-kninskoj županiji. Pad broja stambenih jedinica zabilježen je u četiri županije, a najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Zahvalila bih svim popisivačima, kontrolorima, instruktorima, koordinatorima, svim djelatnicima DZS-a i svima ostalima koji su pridonijeli uspješnoj provedbi popisa’, kazala je Brković.

Različite osobe s istim OIB-om

‘Ne možemo komentirati rezultate jer je još prerano za to. Kao što je i ravnateljica rekla, ovo su prvi rezultati koji su podložni manjim promjenama. Jasno da moramo čekati konačne rezultate. Što se tiče dobne strukture, to je sljedeća faza rada gdje ćemo sljedeću tablicu objaviti u vezi s dobnom i spolnom strukturom.

Razlika u podacima je čisto metodološke prirode. Migracijska statistika ima podatke koje DZS uzima od MUP-a. Ta razlika pokazuje da ima dio građana koji su se iselili, a nisu odjavili svoje boravište u RH.

Podaci se neće značajno mijenjati. Imamo određen broj stanovnika koji su popisani, no nismo imali dovoljno podataka da ih stavimo u određeno naselje. Treba sve temeljito pregledati, čak u nekim situacijama i ručno. Uvijek je problem u jednom postotku, koji su zahtjevniji, ali i oni koji se teže prepoznaju. Primjerice, tamo gdje imamo osobe s istim OIB-om, no radi se o različitim osobama. Takve osobe može se prepoznati samo ako ih se pojedinačno pregleda. Takvih slučajeva ima jako puno. Ima još raznih slučajeva koji se trebaju pregledati’, kazao je Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, javlja Jutarnji.hr.

‘Nitko ne može garantirati da su svi popisani’

Načelnica sektora u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić poručila je da će zavod najmanje mjesec dana prije objave svakog podatka to najaviti u svom kalendaru.

‘Nitko ne može garantirati da su svi stanovnici popisani. Koliko god da se provode popisi, niti jedan nije obuhvatio sve popisne jedinice. Ono što možemo garantirati jest da smo obišli sve adrese i kucali na sva vrata. Niti jedan statističar to ne može utvrditi.

DZS će tijekom obrade podataka koristiti sve postojeće administrativne podatke za nadoknadu nedostajućih podataka. Mi smo to sada radili za prve rezultate, naročito za OIB. Najvažnija je Hrvatskog zavoda za osiguranje, Zavoda za mirovinsko i ostalih. Tijekom obrade će se svaki snop kontrolirati, a nastojat ćemo i kontrolirati obuhvat podataka. Znači, da su svi građani popisani.

Što se tiče troškova, znamo da je planiran u državnom proračunu i u ovom trenutku nismo napravili detaljno financijsko izvješće, ali ono što mogu reći jest da su naknade svim sudionicima isplaćene.

Ne zna se točno koliko je umirovljenika u ukupnoj brojci. Ovo je samo ukupan broj ljudi koji borave u RH. Imamo ukupan broj popisanih osoba i ono najbitnije, broj stanovnika koji po metodologiji pripada teritoriju RH.

DZS će najmanje mjesec dana prije objave svakog podatka to najaviti u svojem kalendaru, tako da će javnost biti informirana pravovremeno’, naglasila je načelnica sektora u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.

Na pressici je naglašeno da je cijeli popis napravljen u skladu s preporukama UN-a.

‘Objava podataka je regulirana uredbama EU. Hrvatska je dužna Eurostatu dostaviti sve podatke 27 mjeseci od relevantne godine. Objava će se odvijati sukcesivno, dakle prvo ide spol, dob, etno kulturalna obilježja, pohađanje škole i onda sva ostala obilježja. Cijeli koncept popisa napravljen je u skladu s preporukama UN-a. Svi naši podaci su u potpunosti usporedivi s onima u europskim zemljama. Eurostat kroz uredbe određuje u kojim rokovima sve zemlje članice moraju dostaviti setove podataka. Za njih je izuzetno bitna kvaliteta podataka i zbog toga se svi podaci provjeravaju, kako bi bili što pouzdaniji i točni’, zaključeno je na konferenciji za novinare.

Objavljeni su prvi rezultati Popisa 2021. Sadržavaju podatke o ukupnom broju popisanih osoba te o ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica, na razini RH, statističkih regija 2. razine, županija, gradova, općina i naselja. https://t.co/4403JLtvy7. pic.twitter.com/NDHZaCaExM

— StatistikaHR (@StatistikaHR) January 14, 2022

U 2011. stanovništvo Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9, a žene 43,4), što ga je tada svrstavalo među najstarije nacije Europe.

Zbog pandemije bolesti covida-19, Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu.

Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom. Istraživanje je po prvi put provedeno “bez papira”, odnosno potpuno digitalno.

Prezentacija prvih rezultata Popisa stanovništva 2021.

Prvi rezultati popisa stano… by Jutarnjiredakcija

OTPOR.Media