Nastanak života jedna je od najvećih znanstvenih tajni u svemiru. Trenutno postoje dvije dominantne teorije o tome kako se to dogodilo na Zemlji. Sastojci za život pojavili su se iz prapovijesne juhe na našem planetu, ili su molekule potrebne za život “posađene” ovdje iz drugih dijelova svemira. S obzirom na ovu drugu teoriju, tim znanstvenika razvio je model kako bi se ta dostava mogla dogoditi – i kako bi se to moglo dogoditi na planetima izvan našeg Sunčevog sustava.
U radu objavljenom 14. studenog u časopisu Proceedings of the Royal Society A, autori opisuju kako su “odbijajući” kometi mogli raspršiti sirovine za život, nazvane prebiotskim molekulama, kroz zvjezdane sustave slične našem vlastitom. Tim se fokusirao na simuliranje stjenovitih egzoplaneta koji orbitiraju oko zvijezda sličnih našem Suncu.
“Moguće je da su molekule koje su dovele do života na Zemlji potekle od kometa”, rekao je Richard Anslow, astronom sa Sveučilišta Cambridge. “Tako da isto može biti istina za planete drugdje u galaksiji”, naglasio je još.
Možda je ipak moguće
U posljednjim desetljećima, astronomi su dokazali da neki kometi i asteroidi sadrže prebiotske molekule, uključujući aminokiseline, vodikov cijanid i vitamine poput vitamina B3. Iako nijedno od tih organskih spojeva ne predstavlja život sam po sebi, svi su potrebni za život onakav kakav ga poznajemo.
Znanstvenici su otkrili da kometi doista mogu isporučivati netaknute prebiotske molekule izravno na planete – ali samo pod određenim okolnostima. Prvo, komet mora putovati relativno polako – na ili ispod 9 milja u sekundi (15 kilometara u sekundi). Inače, toplota koju bi susreo ulazeći u atmosferu planeta trenutačno bi spalila osjetljive organske molekule. (Za usporedbu, NASA procjenjuje da je Halleyev komet kretao otprilike 34 milje u sekundi, ili 55 km u sekundi, tijekom svog posljednjeg bliskog pristupa suncu 1986. godine.)
Tim je izračunao da bi najbolje mjesto za kočenje kometa bilo u sustavima “graška u mahuni”, gdje skupina planeta kruži u blizini jedna druge. To bi uzrokovalo da ulazni komet odbije od orbite jednog planeta do drugog poput fliper igre. Putujući, usporavao bi se dok na kraju ne uđe u atmosferu jednog planeta dovoljno sporo da preda svoj prebiotski teret. Bitno je napomenuti da su tim također otkrili da su planete koje orbitiraju oko manjih zvijezda ili planete u manje gusto naseljenim sustavima manje vjerojatno primati uspješne dostave kometa.
‘Uzbudljivo je’
Iako to možda nije jedini način za nastanak života u galaksiji, istraživači tvrde da bi njihove simulacije mogle pomoći znanstvenicima da bolje shvate gdje tražiti izvanzemaljski život. S više od 5.000 otkrivenih egzoplaneta do sada, sužavanje ovog pretrage postat će sve važnije.
“Uzbudljivo je što možemo početi identificirati vrstu sustava koje možemo koristiti za testiranje različitih scenarija porijekla”, rekao je Anslow. “Uzbudljivo je vrijeme, moći kombinirati napretke u astronomiji i kemiji kako bismo proučavali neka od najfundamentalnijih pitanja svih.”
