Zubi datiraju iz 10. do 12. stoljeća nove ere i prikupljeni su iz arheološkog nalazišta Varnhem u Švedskoj.
Nova analiza zuba iz doba Vikinga, datiranih prije otprilike tisuću godina, otkrila je zanimljive aspekte stomatologije tog vremena, sugerirajući da je bila naprednija nego što se ranije smatralo. Istraživači sa Sveučilišta u Göteborgu i muzeja Västergötlands u Švedskoj proučavali su ukupno 3293 zuba 171 nordijskog pljačkaša, uključujući i djecu i odrasle.
Suvremene stomatološke procjene, koje uključuju rendgenske snimke i zubne sonde, otkrile su da Vikinga nisu zanemarivali svoje zube. “Primijetili smo znakove modifikacija zuba među Vikinga, uključujući upotrebu čačkalica, brušenje prednjih zuba te čak i stomatološko liječenje zuba s infekcijama”, izjavila je Carolina Bertilsson, odontologinja sa Sveučilišta u Göteborgu.
Nevjerojatno
Zubi datiraju iz 10. do 12. stoljeća nove ere i prikupljeni su iz arheološkog nalazišta Varnhem u Švedskoj. Od analize odraslih zubi, 13% ih je imalo karijes, obično na površini korijena. Gubitak zuba također je bio čest, s odraslima koji su u prosjeku izgubili 6% zuba, isključujući umnjake. Zubi djece mlađe od 12 godina nisu pokazivali znakove karijesa.
Osim toga, pronađeni su dokazi o liječenju zuba, uključujući pokušaje popunjavanja rupa nastalih karijesom, vjerojatno radi olakšanja od zubobolje uzrokovane infekcijama. Što se tiče namjernog brušenja prednjih zuba, jedna osoba imala je ovakvu modifikaciju, a pretpostavlja se da je to moglo služiti identifikaciji osobe. Ovo je praksa viđena i u drugim studijama.
Ova nova analiza pruža uvid u oralno zdravlje Vikinga, sugerirajući da su zubi imali važnost u njihovoj kulturi te da je stomatologija tog doba bila sofisticiranija nego što se prije vjerovalo.
