U FEDERACIJI BiH “UHOĐENJE” NE POSTOJI Za isto kazneno djelo okrivljeni će dobiti drugačiju kaznu u dva entiteta

PRO Oglas

Jesmo li odgovorni pred zakonom ako bez odobrenja dijelimo seksualno-eksplicitne sadržaje putem digitalnih uređaja, danas je na Drugom međunarodnom znanstvenom simpoziju „Digitalna transformacija obrazovanja“ među odabranim predavačima objašnjavao Josip Aničić, županijski tužitelj Županijskog tužiteljstva ŽZH.

Moderno doba i napredak tehnologije otkrili su mnogobrojne rupe u Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, a između ostalog, Aničić je još jednom naglasio da veći entitet u ovom slučaju kasni za Republikom Srpskom, koja do sada ima potpuno uređen sustav kaznenog djela uhođenja, dok će Federaciji i njenim građanima za ovo biti potrebno još vremena.

„Svakako da odgovornost postoji i u Federaciji, kao i kaznena djela u Kaznenom zakonu Federacije BiH i Republike Srpske. Čak i Kazneni zakon o ravnopravnosti spolova Članka 29. koji uređuje to pitanje. Ljudi nisu upućeni u to što se sve događa i može događati u digitalnom svijetu i kolika je to opasnost ukoliko dijelimo svoje fotografije ili videozapise na društvenim mrežama. Naše stanovništvo još uvijek nije digitalno pismeno i ne znamo prepoznati opasnost koja se krije iza objava na društvenim mrežama, jer mi nećemo imati posljedice sve do onog trenutka dok ne počnemo nekog zanimati na ovaj ili onaj način“, kazao je za Hercegovina.info Josip Aničić.

Kako kaže, u Kaznenom zakonu Federacije ne postoji ‘uhođenje’ kao kazneno djelo, postoji praćenje, uznemiravanje ili ugrožavanje sigurnosti osobe, koje bi se moglo svrstati, ali pod uvjetom da su obje strane bile u nekom odnosu.

„S druge strane, u Republici Srpskoj postoji kazneno djelo proganjanja te tamo nije nužno da su te osobe bile u nekom odnosu. U skladu s tim mislim da je to u drugom entitetu puno bolje regulirano, pa shodno tome postoji i veća mogućnost dokazivanja kaznenog djela. Svakako da imamo rupe u kaznenom zakonu Federacije BiH, jer u ovim slučajevima nije uvijek opcija ucjenjivanja, nego prosto postoje situacije u kojima se jedna osoba zaljubi u drugu, pa joj konstantno piše, dolazi do nje na sve moguće načine, izlazi na ista mjesta, kreće se u istim krugovima, pa baš takva situacija bi se u Republici Srpskoj svrstalo pod proganjanje, dok u Federaciji BiH jedino bi se moglo to podvesti pod ugrožavanje sigurnosti i to ukoliko su bili u bliskom odnosu“, istaknuo je Aničić.

Ako postoje dvije osobe koje su se slučajno srele, pa je jedna strana počela komunicirati na neki neprihvatljiv način, pratiti je i slično, u Federaciji se to ne bi moglo navesti kaznenim djelom ugrožavanja sigurnosti, jer te osobe nisu bile u bliskom odnosu.

„Kod nas su kazne zatvora za to minimalne i ne pružaju satisfakciju žrtvi, jer ukoliko su žrtvine fotografije, videozapisi objavljeni na društvenim mrežama, nikakva satisfakcija od uvjetne ili novčane kazne ne može nadomjestiti taj osjećaj. Što se tiče žrtava ovakvih djela kod nas, slučajevi se pokreću već kod djece od 10 godina, jer kada ste na društvenim mrežama, vi ste otvoreni prema svima, svi vam sve mogu poslati, na meti predatora, bez ikakvog povoda ili zaštite“, objasnio je Aničić.

Internet u tom slučaju znači ranjivost, predator se može kazniti ako se dođe do njega, ali kaznama koje bi trebale biti oštrije, jer time je to dijete ostalo trajno oštećeno.

„Dakle, mlađe generacije i stariji, posebno one osobe koje su samci, su najviše podložni ovakvim situacijama i spadaju u ranjivije grupe. Glavni i najčešći motivi za gore navedena djela su zaljubljenost, neuzvraćena ljubav ili ljubomora, a rijetko je u pitanju iznuđivanje novca. Potrebno je razgovarati sa djecom, objašnjavati im što to sve njihovo ponašanje i eksponiranje na internetu može izazvati, njihova prisutnost na internetskom nebu se mora strogo pratiti, a korištenje mobitela se svesti na najmanju mjeru“, zaključio je Aničić.

Hercegovina.info

Vaš komentar

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO

Protected by Security by CleanTalk