Znanstvenici su stvorili novu vrstu hibridne hrane – “mesnu” rižu za koju kažu da bi mogla ponuditi pristupačan i ekološki prihvatljiv izvor proteina. Porozna zrna puna su stanica iz goveđih mišića i masti, uzgojenih u laboratoriju.
Riža je najprije obložena ribljom želatinom kako bi se goveđe stanice lakše pričvrstile, a zrna su uzgajana u Petrijevoj zdjelici do 11 dana.
Istraživači kažu da bi hrana u budućnosti mogla poslužiti za smanjenje gladi, vojni obrok ili čak kao svemirska hrana. Ostaje za vidjeti kako će potrošači reagirati ako ovaj proizvod dođe na tržište.
Hibridna riža je naizgled malo čvršća od obične riže, ali sadrži više proteina.
8% više proteina i 7% više masti
Prema timu sa Sveučilišta Yonsei u Južnoj Koreji, hibridna riža ima 8 posto više proteina i 7 posto više masti. U usporedbi s govedinom ima manji ugljični otisak.
Sa Sveučilišta procjenjuju da se za proizvodnju 100 grama proteina u hibridnoj riži oslobađa manje od 6.27 kg ugljičnog dioksida, dok proizvodnja govedine oslobađa osam puta više – 49.89 kg.
“Protein koji nam je potreban obično dobivamo od stoke, ali stočarska proizvodnja troši puno resursa i vode i oslobađa mnogo stakleničkih plinova”, rekla je znanstvenica Sohyeon Parkm.
“Nisam očekivala da će stanice tako dobro rasti u riži. Sada vidim svijet mogućnosti za ovu hibridnu hranu baziranu na žitaricama”, rekla je.
Čini se da riža osigurava strukturu za rast goveđih mesa, a također im daje hranjive tvari. Tim nije prvi koji istražuje laboratorijski uzgojene ili kultivirane mesne proizvode.
“Reakcija javnosti će biti najvažniji test”
Otkako je prvi hamburger uzgojen u laboratoriju predstavljen u Londonu 2013., deseci tvrtki diljem svijeta uključili su se u utrku da na tržište iznesu uzgojeno meso po pristupačnim cijenama. U Singapuru se nedavno počeo prodavati prvi pileći proizvod uzgojen u laboratoriju.
Profesor Neil Ward, stručnjak za poljoprivredu i klimu na Sveučilištu East Anglia, rekao je da ova vrsta istraživanja obećava razvoj zdravije i klimatski prihvatljivije prehrane u budućnosti, ali da neće svi biti oduševljeni ovakvom hranom.
“Iako podaci o troškovima i utjecaju na klimu izgledaju vrlo pozitivno, kritičan test je apetit javnosti za ovakvim vrstama laboratorijski razvijene hrane”, rekao je.
“Otkrića predstavljaju relativno mali porast sadržaja proteina u riži, koja nije visoko proteinska hrana. Stoga bi bio potreban daljnji rad ako bi se ova tehnologija koristila kao alternativni izvor proteina tradicionalnim životinjskim proizvodima”, kaže Bridget Benelam iz dobrotvorne organizacije British Nutrition Foundation.
