Župa Goranci osnovana je 27. travnja 1871. godine. Prostorno, jedna od najvećih župa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, prirodna granica župe sastoji se na sjevernoj strani obronaka planine Čabulja, na istočnoj strani Đubrani (župa Potoci, Bijelo Polje), na zapadnoj strani Bila – Misište, a na jugu i Planinica.

Sveta misa zahvalnica slavit će se na dan zaštitnika župe, 15. kolovoza, koju će predvoditi mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkansko-hvarski mons. Petar Palić.

Prema starim legendama, župa Goranci ima oko šest sati hoda dužinom i četiri sata širine stjenovite ceste. Sastoji se od sljedećih mjesta: Gorani, Bogodol, Raška Gora, Planinica, Sovići, Bila i Ladina.

Župa Goranci prvi se put spominje u 15. stoljeću, a bila je naseljena prije 4000 godina, o čemu svjedoče brojne humke i utvrde koje su izgradili Iliri.

Prvih stotinu godina kada se župa odvojila od župe Gradac, župnik nije imao prebivalište, već je hodao od sela do sela i potajno slavio misu i dijelio sakramente.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena je prije 137 godina, točnije 1884. godine. Središte župe je Pod jelom, 12 km od Mostara i nalazi se na 670 metara nadmorske visine. Prema prvom Šematizmu objavljenom nakon osnivanja župe 1873. godine, župa je obuhvaćala sela: Goranci, Bogodol sa zapada, Domazeti, Đubrane i Sirge s istoka, Podivačje i Željetuš sa sjevera te Sovíći i Planinica s juga .

Prvu župnu kuću, malu i neuglednu, sagradio je prvi župnik fra Mate Prskalo na mjestu Široke njive. Zemljište je kupljeno novcem koji je darovao apostolski vikar fra Anđeo Kraljević (150 forinti), a dobio ga je od pobožne zaklade Lyon. Kuća je sagrađena trudom župnika fra Mate, a župljani su donosili materijale i pomagali u radu. Mise su služene na grobljima.

Novu župnu kuću Pod jelom sagradio je “neumornim trudom i o svom trošku” župnik fra Jakov Kraljević (1880. – 1889.), počevši od 1883. godine. Zemljište su mu darovali Mustajbeg Čelebić iz Mostara i njegovi kmetovi Jozo Stojkić i Andrija i Jozo Ćorić. Izgrađena je istodobno s župnom crkvom. Kamen je donijela pukovnija iz Željetuša, ploče iz Vrda, a pločice iz Šuice. Ta je župna kuća teško oštećena u ratu 1942. godine.

Stoga je trebalo razmotriti izgradnju potpuno nove kuće. Taj posao prihvatio je župnik fra Dinko Maslać. Radovi su započeli u ljeto 1975. godine, a većinu troškova snosila je Hercegovačka franjevačka provincija, iako su i župljani dali svoj doprinos. Kuća je dovršena i useljena 1976. Crkvu je sagradio i župnik fra Jakov Kraljević.

Gradnja je započela 1883. godine, a crkva je prekrivena 1884. godine. Novac za krov donirao je i car Franjo Josip I. (300 forinti). Crkva je sagrađena od kamena donesenog s obližnjeg brda Migura nakon mise. Isti je župnik također nabavio zvono 1886. godine. Postavljen je na drvene grede u blizini crkve početkom 1887. godine i tom je prigodom u župi održano veliko slavlje.

Župnik fra Krešo Jukić temeljito je preuredio crkvu od 1968. do 1972. Tom prilikom izgrađen je betonski zvonik, na koji je postavljeno zvono kupljeno 1886. godine, kao i novo, kupljeno 1972. godine. .

Svi radovi izvedeni su u povodu proslave 100. obljetnice župe (1871. – 1971.). Tijekom ljeta 1978. župnik fra Dinko Maslać i župljani postavili su novi, bakreni krov na crkvi sa snjegobranima i olucima.

U jesen 2003. župnik fra Marko Jurič obnovio je pročelje crkve i zvonika, a 2005. godine elektrificirao je zvono. Kamena ploča s natpisom koju je 2008. godine pronašao župnik fra Ferdo Boban podsjeća na fra Jakova Kraljevića. Ona glasi: Vječna uspomena / svih zgrada / ovdje u Gorancima / o. fr. Jakov Kraljević / 1880 .

Godine 2020. na župnoj crkvi postavljeni su vitraji, pod vodstvom sadašnjeg župnika fra Ivana Ivande.

U župi postoji petnaestak groblja, što je posljedica velikog širenja župe. Do 1975. godine kapele su postavljene na samo četiri groblja. Danas u župi postoji nekoliko kapela, neki na grobljima i neki mali zavjeti s kipovima svetaca. Tu je i zvonik sa zvonom, kao i križevi na raskrižjima.

REGIONALNE CRKVE

Postoje i tri regionalne crkve. Područna crkva sv. Ante u Bogodolu udaljen je od župe 8 kilometara, sagrađena je 1965. godine. Izgrađena je od kamena i prekrivena ciglom. Veličina: 12 x 7 m i apsida 1,6 x 3,2 m. Iznad apside nalazi se zvonik sa zvonom iz 1938. godine.

Područna crkva u Domazetima u Raškoj Gori, posvećena sv. Nikole Tavelića i udaljen je od župe 13,7 kilometara. Izgrađena je 1980. godine uz potporu župnika fra Dinka Maslaća. Zvono je iz 1910. godine, a prije je visjelo na drvenom zvoniku na uzici, oko 200 metara udaljenom od današnje crkve. Kupili su je mještani Raške Gore i goranskog zaseoka Čerek.

Područna crkva sv. Josipa Radnika na Groblju mira u Bilima sagrađena je 2015. godine, a 2016. blagoslovio ju je tadašnji biskup mons. Ratko Perić. Ima dimenzije 9 x 11,2 m s dodatkom ulaznog trijema dimenzija 4,10 x 11,10 m. Na njegovoj se istočnoj strani nalazi kosturnica dimenzija 13,75 x 12,50 m i kapaciteta 800 sjedećih mjesta.

Posebno je poznata misa u Bilima, gdje se misa tajno slavila za vrijeme turske vladavine, a običaj je do danas da se misa slavi jednom godišnje na istom mjestu.

Župa Goranci od svog osnutka ima 38 župnika.

Sadašnji župnik župe Goranci je dr. Fra Ivan Ivanda (od 2014.), a sadašnji župnici vode svećeničku dužnost: fra Ferdo Boban (od 2007. do 2014.) u župi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu, fra Tomislav Puljić (od 2005. do 2007.) u župi sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu, fra Marko Jurič (od 2000. do 2005.) u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, fra Nikola Spužević (1993. do 2000.) u župi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici – Sovići, fra Kornelija Kordić (1988. do 1993.) umro je prije nekoliko dana i bio u župi Krista Kralja u Čitluku, fra Ljubo Leko (od 1982. do 1987.) župnik župe Nestal god. Švicarska.

Malo je poznato da su i bivši župnici bili:

Fra Grgo Martić (1987. do 1988.), hrvatski i bosanski franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, književnik, kulturni i politički djelatnik. Fra Grga se bavio sakupljanjem folklora i književnim radom. Pjevao je više od sto tisuća stihova, što ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću. Fra Grga Martić je po svom zvanju, obrazovanju, čovjekoljublju i domoljublju zasigurno bio ispred svog vremena. Uz maternji hrvatski, govorio je latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački. Svojim ekscesima uvelike je obilježio vrlo složen društveni, književni i vjerski život u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću.

Fra Anđelko Nuić (od 1937. do 1939.) služio je kao kapelan, pastor, gvardijan, majstor novak, tajnik i definitor provincije i provincijala. Otvorio je prvi muzej u Bosni i Hercegovini na Humcu (1884.). Jedan je od najzaslužnijih za kupnju prvih orgulja u Hercegovini (Mostar, početak 1882.). Bio je predsjednik Nacionalnog pjevačkog društva (kasnije “Hrvoje”). U pukovniji je najpoznatiji po Molitveniku fra Anđela Nuića . god. 2010. objavljen je njegov izuzetno zanimljiv Svaštenjak.

Goranci.blogspot.com